Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci poljoprivredni proizvođači sudjeluju na edukacijama koja su obavezne za one korisnike potpora, odnosno za ona poljoprivredna gospodarstva koja su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2023. godini zatražila plaćanje za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mlade poljoprivrednike.

Naime, sukladno odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“ br. 25/23., 52/23., 56/23., 65/23. i 126/23.) jedan od uvjeta za ostvarenje potpore je dokaz o završenoj izobrazbi. Na tečajevima se poljoprivrednici educiraju o različitim temama, ovisno o vrsti proizvodnje kojom se bave i o zatraženim potporama. Jedna od tema o kojoj se poljoprivrednici educiraju na tečajevima jest tema „Osnovne informacije o uvjetovanosti“. Tijekom poljoprivredne djelatnosti, osim što poljoprivredni proizvođači proizvode hranu (za ljude i životinje), svojom djelatnošću utječu na okoliš, javno zdravlje, zdravlje bilja i dobrobit životinja. S ciljem ublažavanja utjecaja poljoprivrede na okoliš propisani su uvjeti kojih se poljoprivrednici moraju pridržavati prilikom poljoprivrednih aktivnosti pod zajedničkim nazivom uvjetovanost. Pravilnik o uvjetovanosti objavljen je u „Narodnim novinama“ br. 26/23.

Što je uvjetovanost?

Uvjetovanost predstavlja sustav zahtjeva i uvjeta koje poljoprivrednici moraju poštivati u obavljanju poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom cijele godine za koju su podnijeli zahtjev za potporu. Uvjetovanost se odnosi na sljedeća područja:

  • klima i okoliš, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava
  • javno zdravlje i zdravlje bilja
  • dobrobit životinja.

Propisani zahtjevi upravljanja su obvezni zahtjevi kojih se mora pridržavati poljoprivrednik pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti su minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno obvezni uvjeti kojih se mora pridržavati obveznik uvjetovanosti pri obavljanju poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim površinama u svom korištenju. Administrativnu kontrolu, provjeru sustavom za nadzor površina (monitoring) i kontrolu uvjetovanosti na terenu kod obveznika provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Nakon što su sudjelovali na edukacijama mnogi su poljoprivrednici zbunjeni i pitaju smiju li orati i kad? Odgovor ovisi o nekoliko čimbenika. Prije svega navest ćemo propise o kojima ovisi smije li se neka poljoprivredna površina orati ili ne. Nekoliko propisanih dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta odnosi se na zaštitu i očuvanje kakvoće tla, zaštitu i očuvanje bioraznolikosti i krajobraza te smanjenje negativnog utjecaja na klimu i prilagodbu klimatskim promjenama. Oni propisuju uvjete vezane uz način obrade tla.

Edukacija poljoprivrednika je važna mjera

Uz navedeno, neki su poljoprivredni proizvođači u jedinstvenom Zahjevu za potporu u 2023. godini zatražili dodatno plaćanje za eko shemu konzervacijska poljoprivreda. Na tim ARKOD parcelama na kojima je zatražena dodatna potpora za konzervacijsku poljoprivredu, treba poštivati dodatne propisane uvjete, a dio tih propisa odnosi se na način obrade tla (isključuje oranje).

Dio uvjeta kojih su se dužni pridržavati svi poljoprivrednici, korisnici potpora, bez obzira jesu li u Zahtjevu za potporu za 2023. godinu zatražili samo osnovnu i dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost ili, osim toga, i dodatnu potporu za neku od dobrovoljnih inervencija iz programa za klimu i okoliš slijedi dalje u tekstu. Propisi se odnose na ograničenja vezana uz prenamjenu travnih travnjaka u oranice, zabranu preoravanja okolišno osjetljivih travnjaka unutar NATURA 2000 područja, način obrade tla na parcelama s nagibom i očuvanje tla od erozije na takvim, nagnutim terenima. U tekstu su opisani samo oni uvjeti koji se odnose na obradu tla. U tekstu su dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti (GAEC) koji propisuju uvjete vezane za područje klime i okoliša, i odnose se na smanjenje negativnog utjecaja na klimu i prilagodbu klimatskim promjenama.

GAEC1: „Održavanje trajnih travnjaka na temelju omjera trajnih travnjaka i poljoprivredne površine“. Glavni cilj ovog standarda je opća zaštita od prenamjene u druge poljoprivredne namjene radi očuvanja zaliha ugljika.

Opis uvjeta. S ciljem očuvanja površina trajnih travnjaka na nacionalnoj razini, godišnji omjer površine trajnih travnjaka i ukupne poljoprivredne površine na nacionalnoj razini ne smije se smanjiti za više od 5 % u odnosu na omjer istih površina u 2018. godini. Ako se na razini svake pojedine godine utvrdi smanjenje omjera za više od 5 % u odnosu na 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a Agencija za plaćanja će do 31. prosinca tekuće godine obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka i obnavljanja prenamijenjenih travnjaka. Korisnici koji su prenamijenili površine trajnih travnjaka u svojem korištenju u oranične površine u razdoblju dvije godine prije utvrđivanja smanjenja omjera za više od 5 % na razini Hrvatske, dužni su obnoviti prenamijenjene travnjake.

GAEC5 i GAEC6 propisuju zaštitu i očuvanje kakvoće tla.

GAEC5: „Upravljanje obradom tla radi smanjenja rizika od propadanja i erozije tla, uključujući uzimanje u obzir nagib tla“. Glavni cilj ovog standarda je minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem prema specifičnim karakteristikama tla u svrhu očuvanja tla od erozije.

Opis uvjeta. Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 13 % ili više, osnovna obrada tla se mora provoditi samo okomito na pad terena. Postojeći trajni nasadi na poljoprivrednim površinama s nagibom od 13 % ili više, u kojima je smjer redova paralelno s nagibom terena moraju imati međuredni prostor prekriven biljnim pokrovom.

GAEC6: „Minimalni zemljišni pokrov kako bi se izbjeglo golo tlo u najosjetljivijim razdobljima“. Glavni cilj ovog standarda je zaštita tla u najosjetljivijim razdobljima.

Opis uvjeta. Tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom), ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč) koji umanjuju eroziju tla, osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja. U razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače, u cilju prikupljanja vlage, sprečavanja erozije i očuvanja zalihe ugljika u tlu, poljoprivredne površine moraju biti pokrivene glavnim usjevom ili zelenim pokrovom, ili se mora primjenjivati jedna od sljedećih mjera:

– ostavljanje strništa na poljoprivrednim površinama

– prekrivanje poljoprivrednih površina žetvenim ostacima (malč)

– obrada tla za sjetvu, pri čemu najmanje 25 % poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva s nagibom većim od 9 % mora biti pokriveno glavnim usjevom ili zelenim pokrovom ili žetvenim ostacima (malč) ili ostavljanjem strništa na poljoprivrednim površinama.

GAEC9 odnosi se na zaštitu i očuvanje bioraznolikosti i krajobraza, a propisuje zabranu prenamjene ili preoravanja okolišno osjetljivih travnjaka unutar NATURA 2000 područja, a glavni cilj ovog standarda je zaštita staništa i vrsta.

Opis uvjeta. Nije dozvoljena prenamjena niti oranje okolišno osjetljivih trajnih travnjaka unutar Natura 2000 područja. Okolišno osjetljivi trajni travnjaci su travnjaci unutar definiranih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) s ciljnim stanišnim tipovima travnjaka i cretova te ciljnim stanišnim vrstama livadnim leptirima, kao i travnjaci unutar definiranih područja očuvanja značajnih za ptice (POP) u kojima su ciljne vrste ptica vezane uz travnjake (Karta staništa Republike Hrvatske 2016.).

Oranje u kasnu jesen

Prethodni članakSjetva za bolji prinos i veću zaradu
Sljedeći članakIzabran traktor godine
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.