U Bc Institutu u Rugvici u prvoj dekadi ožujka okupili su se povodom poziva na druženje najbolji pokusari poljoprivrednici koji već godinama sudjeluju u sjetvi i uzgoju najboljih sorti i hibrida raznih žitarica.

Prigodno ih je sve pozdravio Ivica Ikić, predsjednik Uprave Bc instituta:

-Zahvaljujem se svim pokusarima i nazočnima što su se odazvali i odvojili za nas svoje dragocjeno vrijeme. Dan smo zamislili kao zajedničko prijateljsko druženje. Slobodno mogu reći da ste vi najbolji od najboljih od naših 200-njak suradnika. Oni nam pomažu u postavljanju demonstracijskih pokusa svih kultura s kojima Bc Institut posluje. Današnje druženje smo zamislili da razmijenimo informacije i iskustva.

Prigodno druženje s pokusarima

Pripremili smo poklone te prigodno druženje uz ručak. Želimo zadržati hrvatsko oplemenjivanje i sjemenarstvo na visokim razinama te se borimo sa svom svjetskom konkurencijom. Od ostalih aktivnosti u tijeku su procesi opremanja laboratorija i naše specijalizirane mehanizacije za provođenje oplemenjivačkih programa. Mi na svojih 600 ha imamo najmoderniju mehanizaciju – digitalno opremljenu.

Čim završimo kroz nekih mjesec dana kampanju dorade sjemena ide i modernizacija obje naše dorade. Tako ćemo i u Rugvici instalirati novu automatsku pakirnicu i robota, a u Slatini također mijenjamo postojeće strojeve s novima većeg kapaciteta, rekao je Ikić.

Bc ima više od 200 suradnika / pokusara u Hrvatskoj, a vas 16 je onih koji ste pristali na ovakav vid suradnje. Ovakav vid suradnje nastavljamo uz određene nadogradnje i da stvorimo još čvršći odnos na obostranu korist, rekao je Đuro Lukić, direktor marketinga Bc Instituta.

Riječ pokusara

Jovan Šormaz dolazi iz Klise, ima 34 godine, a živi i radi na OPG-u Nada Šormaz. S Bc Institutom surađuju više od 20 godina i to na obostrano zadovoljstvo.

Pokusar Jovan Šormaz iz OPG Nada Šormaz iz Klise

Sijemo gotovo sve njihove kulture u pokusu, najviše su zastupljeni kukuruz, pšenica i ječam. Promotori iz Bc Instituta dođu i sve pregledaju, bitno je sve držati uredno, postaviti označene table da budu na glavnoj cesti. Obaveza je da se održi javno vaganje da svi vide rezultat. Od kukuruza posebno sam zadovoljan kukuruzom Pajdašem te BC 572. Vrhunski su i prepoznati u cijelom svijetu, što se tiče tritikala BC Goran, od pšenice BC Senzacija, BC Vlatka, BC Opsesija, BC Anica…

Prošla godina je bila loša što se tiče uroda kukuruza radi suše jer nije bilo oborina. Rodilo je po hektaru oko 8 tona u prosjeku, dakle ekonomski gledano neka nula. Za ovu godinu urod kukuruza teško je predvidjeti urod no ključni su 6 i 7 mjesec kad Slavonija ,,gori”. Planiram ovogodišnju sjetvu kukuruza, soje i suncokreta oko 15. travnja.

Braća Bauer, Ivan (25) i Alen Bauer (27) na svom OPG-u u Velikim Zdencima siju strne žitarice, pšenicu, ječam, tritikale i zob i kukuruz.

 Alen lijevo i Ivan Bauer iz Velikih Zdenaca pokusari Bc Instituta

Preuzeo sam OPG s 20 godina, imamo 7 rali zemlje. Obrađujemo zajedno Ivan i ja i mamin i moj OPG. Uz OPG dodatno radimo u firmi, mi smo obojica vatrogasci, rekao je stariji Alen. Rad na OPG-u nam dođe kao neki hobi. Radimo s Bc Institutom 7 godina, imaju jako kvalitetno sjeme kukuruza, nemamo nikakvih problema i vrlo smo zadovoljni.

Primjerice nazovemo i naručimo trebamo toliko i toliko sjemena i drugi dan nam već dostave, zadovoljno će Alen. Iz Bc Instituta dođu i provjere kakvo je stanje usjeva, napominje Alen. Prošlogodišnji prinosi su bili do 7 tona kukuruza po hektaru. Slavonija je nastradala jer nismo imali pravu kišu, inače zna biti prinos i do 13 tona kukuruza po hektaru.

Prethodni članakKako zaštititi povrće u proljeće?
Sljedeći članakTradicionalno jednogodišnje cvijeće za svaki vrt
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.