U suvremenoj poljoprivredi, konzervacijska obrada tla postaje ključna strategija za održivo gospodarenje prirodnim resursima i dugoročnu plodnost zemljišta. Obitelj Ipša iz Dubovice kraj Ludbrega već godinama primjenjuje načela konzervacijske poljoprivrede te ostvaruje iznimne rezultate, pogotovo u uzgoju kukuruza.
Gospodarstvo ove vrijedne obitelji, nositelja Dražena, njegove supruge Kristinke i sinova Antonia i Brune obuhvaća 130 hektara obradivih površina, pri čemu se gotovo 60 % zemljišta koristi za uzgoj kukuruza, dok ostatak zauzimaju pšenica, ječam (na oko 10-15 ha), raž (3-4 ha) i suncokret koji čini oko 15 % proizvodnje. Nešto manje od polovice u njihovom je vlasništvu, ostalo je zakup, od čega i 11 ha državnog zemljišta. Dražen Ipša, ujedno i nositelj OPG-a, poljoprivrednik je s 38 godina radnog staža. Poljoprivredom se počeo baviti 1983. godine, dok je 1994. godine proizvodnja krenula ozbiljnije, nakon što se oženio, a od 2000. je u sustavu PDV-a.
Tlo uvijek mora biti pokriveno
Dražen već dva desetljeća dosljedno provodi zelenu gnojidbu kako bi poboljšao strukturu tla i održao njegovu plodnost. Njihova trenutna mješavina za zelenu gnojidbu uključuje rauolu, gorušicu i djetelinu inkarnatku. Ona se pokazala najboljom kombinacijom u omjeru cijene i kvalitete.
–Jednim prohodom ide prekid kapilariteta, zatim ide duboko podrivanje pa sijemo jednim prohodom na gruber sijaćici smjesu za zelenu gnojidbu. Unatrag nekoliko godina kako se mijenja vrijeme jasno smo primjetili i pomicanje rokova sjetve. Inače, nekada se oko 11. mjeseca malčiralo i zaoravalo, sad toga više nema, kulture za zelenu gnojidbu ostaju na parceli do proljeća, govori Dražen.
–Proces obrade tla započinjemo nakon žetve žitarica dubokim podrivanjem na 50-60 cm, koja je osnovna mjera konzervacijske poljoprivrede, nakon čega slijedi plitka obrada tla s gruberima i sjetva smjese za zelenu gnojidbu u kolovozu.
–U svojoj smjesi za zelenu gnojidbu imamo oko 53 % djeteline inkarnatke koja odlično veže dušik iz zraka, lijepo rahli tlo. Tijekom zime ona ostaje, dok gorušica i rauola povenu. U proljeće ide plitka površinska obrada tla, obično tanjuračom ili gruberima, ovisno o situaciji i ponovno ide sjetva drugih kultura, pojašnjavaju s OPG Ipša.
Redovite analize tla
Obitelj Ipša redovito provodi analize tla kako bi osigurali optimalne uvjete za uzgoj usjeva.
–Tlo mora biti živo, mora imati mikroorganizme, kaže Dražen.
–“Džabe” nam biljni ostaci, mikro i makro elementi ako nisu u obliku koji je dostupan biljci. Ako imaš dobar pH i humus, onda imaš sve. Kad im nije bio dobar pH da su radili kalcizaciju, ali nikad na pamet jer bez analize tla ništa se ne bi trebalo raditi. Svoj pristup temelje i na dugogodišnjoj suradnji sa slovenskim kolegama iz Murske Sobote i Ljutomera. Oni imaju bogato iskustvo u konzervacijskoj poljoprivredi. Naime, u Sloveniji postoji udruga za konzervacijsku poljoprivredu. Njihovi članovi su Draženu rado otkrili kako se radi konzervacija i koje su zamke.
–Pametni se uče na tuđim greška, a bedaki na svojim, iskreno i uz smijeh će Dražen.
Od slovenskih kolega s kojima surađuju po pitanju konzervacije, naučili su da zemlju koja je na 60 cm mora ostati na 60, ona koja je na 50 cm na 50 cm, koja je na 40 cm na 40 cm, tako sve do zadnjih 10 cm. Posljednjih 10 cm se slobodno obrađuje, ostatak se ne smije okretati, zbog očuvanja bakterija.
–Treba pratiti vrijeme, situaciju i tome se prilagoditi. Glavno je da zemlja uvijek bude pokrivena, ne smije biti gola – to je majka cijele poljoprivrede. Veli se da jedino majka i zemlja rodi, pa se prema njoj treba odnositi kao prema majci, s dužnim poštovanjem i ona će to vratiti, tvrdi Dražen.
Kristinka Ipša, Draženova supruga za koju se može reći da drži tri kuta gospodarstva govori da su poticaje za konzervaciju tek tražili za 2024. godinu. Kristinka se bavi papirologijom za 240 zemljišnih parcela, zakupima, plaćanjima itd.
–Lani je sve njive malčirala, vozi traktor, vodi papire, jako je sposobna, ponosno je rekao Dražen. Ovdje je dosta pjeskovitog tla i nije svaki hibrid za svako tlo. Treba dobro poznavati sortiment i tip tla, a mora se poklopiti puno stvari, poput vremena, da je zemlja u kondiciji i da ima dobre bakterije.
OPG Ipša pravi je primjer kako se pravilno radi konzervacijska poljoprivreda, a već drugu godinu za redom imaju najveći prinos kukuruza u Varaždinskoj županiji. Ponosni su kad uzimaju uzorke tla jer u svakoj sondi pronađu gliste, kukce, što je znak da dobro rade.
Integracija AZOTER® gnojiva u proizvodni sustav
Kako bi dodatno poboljšali strukturu i plodnost tla, obitelj Ipša provodi gnojidbu tekućim bakterijskim gnojivima. U pokusima na kukuruzu koristili su AZOTER® gnojivo koje sadrži parazitsku gljivicu Trichoderma atroviride koja poboljšava prirodnu otpornost tla i potiskuje razvoj patogena. Ako se ta prevencija ne ostvari u tlu, onda dolazi do intenzivnog razmnožavanja spora kao i do stvaranja mikotoksina. U usporedbi s drugim preparatima na bazi bakterija, proizvodi AZOTER® sadrže najveću gustoću vitalnih bakterijalnih klica, točnije 4×10⁹ klica u jednom mililitru gnojiva.
Prošle su godine napravili pokuse na pet hektara kukuruza.
–Pretkultura je bila suncokret, a međukultura uljana repica. Predsjetveno smo koristili ureu 200 kg/ha i AZOTER® F. Zatim je sljedila sjetva, korišteno je 200 kg/ha NPK (15-15-15), i kultivacija 200 kg/ha KAN-a. Nakon suncokreta, prije sjetve repice (međukulture), bacili smo 300 kg/ha PK (0-20-30). Oko 10 t/ha koristimo i pilećeg gnoja. Jako dobro su nam se pokazale u cijelom ciklusu proizodnje i gnojidbe spomenute bakterije, pa ćemo povećati usjeve na kojima ćemo koristiti AZOTER® preparate, rekao je Antonio. Nakon primjene, ovi proizvodi potiču proces razgradnje žetvenih ostataka, slame i organske mase u tlu, postupno povećavaju plodnost i stvaraju dobru podlogu za usjev, doprinose općoj vitalnosti tla, dodao je Marko Žugec, mag. ing. agr., prodajni savjetnik tvrtke Azoter koji rado dijeli svoja iskustva i znanje s poljoprivrednicima.
Prinosi i financijska strategija – troši koliko imaš
Njihovi prinosi kukuruza kreću se oko 12 tona po hektaru, dok u najboljim godinama dostižu i do 15 tona, a na ponekim parcelama dostižu i do 20 tona suhog zrna po hektaru. Ključ njihovog uspjeha leži u kombinaciji pravilne obrade tla, primjene bakterijskih gnojiva i odgovarajućeg plodoreda. Kako bi izbjegli probleme s kukuruznom zlaticom, ne siju kukuruz dva puta zaredom na istoj parceli, već ga rotiraju sa suncokretom.
–Štetnici su veliki problem u ratarstvu, ne toliko bolesti, napominje Dražen. Smatraju da je ključ uspjeha u tome da se troši samo ono što se realno zaradi te da se ne upuštaju u nepotrebne rizike. Odbijaju dijeliti gospodarstvo kako bi zadovoljili uvjete za poticaje, primjerice mlade poljoprivrednike, što im otežava pristup nekim mjerama, no kako napominju, ne žele stvarati umjetne uvjete samo da bi prošli na natječajima. Unatoč tome, gospodarstvo je financijski stabilno.
–40 godina sam u poljoprivredi i nikad nisam izgubio. Ne razumijem ljude koji kažu da se poljoprivreda više ne isplati – pa zašto onda to rade? Mi od poljoprivrede živimo solidno, i ne kukamo kao neki da nikad ništa ne valja, rekao je Dražen. Treba trošiti ono što zaradiš, biti dobar gospodar i poštovati zemlju, smatra. Sami se financiramo, ne trošimo nikad više nego zaradimo. Kad zaradimo, trošimo, to je jedino logično i ispravno. Ne smiju biti nerealne želje, i ja bih volio voziti pick up, ali ako ne mogu, neću ga kupiti. Treba odabrati prioritete, ili luksuz, ili napredak.
Budućnost gospodarstva i nastavak obiteljske tradicije
Antonio Ipša (28) je završio višu poljoprivrednu školu u Križevcima, preuzet će vođenje gospodarstva u narednih godinu do dvije, dok brat Bruno radi u poljoljekarni, i proizvodnja ga ne zanima toliko. Antonio sudjeluje na stručnim seminarima te je ove godine posjetio britanske kolege i tvornicu specijaliziranih sijaćica za no till pristup obradi tla i konzervacijsku obradu, čime dodatno obogaćuje svoje znanje. Obitelj Ipša je živi primjer kako se tradicija može spojiti s inovacijama u poljoprivredi.
Njihova postignuća, od izvrsnih prinosa do zdrave strukture tla, pokazuju da je konzervacijska poljoprivreda održiv model proizvodnje koji može donijeti stabilne prihode i dugoročnu plodnost tla. Kako je Dražen spomenuo: „Zemlju treba poštovati, jer jedino majka i zemlja rađaju.“ Njihova predanost radu i održivim praksama svjedoči o tome kako se uspjeh u poljoprivredi ne temelji samo na potporama, već na pametnom gospodarenju, stalnom ulaganju u znanje i spremnosti na prilagodbu vremenskim uvjetima i promjenama na tržištu.
Foto: Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
