Ječam se uglavnom koristi u hranidbi stoke, jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U hranidbi stoke ječam se koristi kao prekrupa pa ga je dobro miješati s ostalim zrnatim kulturama, a količina ječma u smjesi ovisi o vrsti, i načinu hranidbe životinja. Ječam je odličan u zelenom stanju, sam ili u kombinaciji sa stočnim graškom ili grahoricom, a možemo ga i sušiti kao sijeno, te silirati.
Ječam se u industriji rabi prvenstveno u proizvodnji piva i alkohola, jer daje kvalitetan slad. Slad ječma rabi se u pekarskoj, konditorskoj, tekstilnoj industriji, u proizvodnji kvasca, škroba i dr.
Plodored
Obvezno ga treba uzgajati u plodoredu, jer uzgoj u monokulturi donosi niske prinose i vrlo lako obolijeva. Ozimi ječam trebamo zasijati ranije, pa pretkultura mora biti usjev koji ranije napušta tlo. Za ječam su dobre pretkulture zrnate mahunarke, uljana repica, suncokret, ranije sorte (hibridi) kukuruza, djetelinsko-travne smjese i druge kulture.
Obrada tla
Osnovnu obradu tla, oranje za ozimi ječam obaviti 2-3 tjedna prije sjetve (ovisno o vremenu i pretkulturi) na dubinu oko 15 cm (ako je tlo teško i na njemu leži voda podrivati ga). Predsjetveno, u ekopoljoprivredi, trebamo ići 2 puta drljačom ili sjetvospremačem (razmak između dvaju prohoda treba biti desetak dana), kako bismo korove isprovocirali na rast, te ih ponovnim prohodom drljačom uništili. Za jari ječam također obaviti osnovnu obradu, oranje 2-3 tjedna prije sjetve, a predsjetveno kao i kod ozimog ječma.
Gnojidba
Gnojidbu ječma u ekoproizvodnji obaviti gnojivima organskog podrijetla kao što su stajska gnojiva, razni komposti, gnojnica i drugim gnojivima organskog podrijetla.
Za ozimi ječam stajski gnoj površinski razbacati te ga zaorati plitko na dubinu 10-15 cm, ili ga zatanjurati. Drugi način primjene stajskoga gnojiva je ujesen površinski razbacati samoistovarnim prikolicama, kad je usjev visok 10-15 cm. Ovim načinom površina tla ujedno se i nastire, pa se sprječava razvoj korova.
Prvu prihranu ječma najbolje je obaviti odmah nakon zime, kad je usijev u početnoj fazi busanja, i to gnojnicom ili gnojovkom. Drugu prihranu obaviti samo ako je nužno. Kod ječma trebamo obratiti pažnju da usjev ne bismo pregnojili dušikom, jer ćemo tada izazvati protuučinak, tj. doći će do polijeganja.
Količina krutoga gnojiva po hektaru treba iznositi 10-15 tona. Količina gnojnice za jednu prihranu po hektaru treba biti oko 12 tona. Gnojnica mora biti obvezno razrijeđena s vodom u omjeru 1 dio gnojnice prema 3 dijela vode, kako ne bi došlo do opeklina biljaka pri primjeni. Gnojidbu treba obavljati za oblačnog vremena ili rano ujutro, te noću kako ne bi došlo do ishlapljivanja hranjiva. Nakon gnojidbe, ako je moguće, gnoj treba odmah unijeti u tlo.
Izbor sorte
Pri izboru sorte ječma moramo znati njegovu namjenu, koja može biti za hranidbu stoke, industrijsku preradu i dr. Primjerice, ako ječam proizvodimo za proizvodnju piva, tada ćemo odabrati neki od dvorednih ječmova koji mogu biti jari i ozimi (dvoredni zato što su mu ujednačenija zrna). Za hranidbu stoke odabrat ćemo četveroredac ili šestoredac.
Od domaćih, navest ćemo neke sorte:
– ozimi dvoredni: Danko, Rex, Sava, Sladoran, Satir, Rodnik, Pan, Baja ( preporuka Sladoran ili Rodnik)
– ozimi višeredni: Baranjac, Velma, Osječki rani
– jari ječam: Nehaj, Papuk, Prenj, Jaran, Kalnik, Dilj, Trojanac, Astor, Vitez, Favori.
Neke od inozemnih sorata koje se mogu nabaviti kod nas: Robur, Antares, Alpha.
