Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.
Radi visoke hranidbene vrijednosti uglavnom se koristi kao stočna hrana, ali i za proizvodnju ječmenog slada. Zrno ječma sadrži 78–83% ugljikohidrata, 8 –15% proteina, 2 –3% lipida i 1,9 –2,5% mineralnih tvari. Ječam se u industriji uglavnom koristi u proizvodnji piva i alkohola, jer daje kvalitetan slad koji se upotrebljava i u pekarskoj, konditorskoj, tekstilnoj industriji, u proizvodnji kvasca i škroba. Kontroliranim procesom klijanja zrna ječma u industrijskim razmjerima proizvodi se slad (proklijalo zrno ječma).
Ječam namijenjen za slađenje mora udovoljiti posebnim zahtjevima koje postavlja industrija piva. Iako sladarska kakvoća ovisi o genotipu, značajan utjecaj imaju i okolišni uvjeti (tlo, temperature i oborine) tijekom vegetacije. U svijetu posljednjih godina raste interes za korištenjem golozrnog ječma u ljudskoj ishrani i industrijskoj preradi. Golozrni ječam se nakon žetve može koristiti bez obrade (ljuštenja), a pri njegovoj meljavi može se koristiti ista oprema kao i kod pšenice.
Kodeks definira parametre otkupa
Od žetve/berbe 2015. godine na snazi je Kodeks otkupa žitarica i uljarica koji definira parametre otkupa sukladno dogovoru proizvođača, prerađivača i otkupljivača. Kodeks je preporuka proizvođačima za proizvodnju kvalitetne robe koja će biti konkurentna na tržištu, a otkupljivačima preporuka vezana uz otkup, te ujedno predstavlja temelj za sklapanje ugovora između proizvođača i otkupljivača. Prema navedenom Kodeksu pod ječmom za proizvodnju piva podrazumijevaju se sorte ječma odgovarajućih pivarskih odlika istraženih kroz mikrosladovanje, sladovanje i analizu slada. Nakon žetve, zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača ovisit će o postignutom prinosu, kvaliteti uroda, a na osnovu toga i ostvarenom prihodu po jedinici površine (ili po proizvedenom kilogramu ječma). Poznata je činjenica da kvaliteta zrna ovisi o izabranoj sorti, pravilnoj i pravovremenoj agrotehnici, ali i vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone. Kasni proljetni mraz koncem mjeseca travnja ove godine utjecao je na smanjenje prinosa ozimog ječma, ovisno o fazi u kojoj se ječam nalazio u doba pojave mraza, duljini trajanja negativnih temperatura, ali i o lokaciji. Na tržištu postoji velik izbor kultivara ječma. Pri izboru kultivara za sjetvu odlučujući je čimbenik namjena proizvodnje. Obzirom na namjenu, potrebno je razlikovati:
• ječam namijenjen industriji slada i piva (pivarski ječam) i
• ječam za ishranu stoke (krmni ili stočni ječam).
Pivarski ječam mora udovoljavati uvjetima koje postavlja industrija slada, a to su okruglo i dobro ispunjeno zrno, fino naborana pljevica, visoka masa 1000 zrna, visok udio zrna prve klase, visoka klijavost, te odgovarajući parametri kakvoće slada, a ječam namijenjen ishrani stoke mora imati odgovarajuću količinu bjelančevina, sastav i udio esencijalnih aminokiselina. Tijekom svibnja i lipnja diljem „Lijepe naše“ održani su brojni dani polja na kojima su predstavljene novosti u programu oplemenjivanja ječma u RH, ali i rezultati i usporedba postignutih prinosa i kvalitete domaćih i introduciranih sorata ječma kroz dulji niz godina.
Ječam za proizvodnju piva pri isporuci mora biti zdrav, suh, bez neugodnog mirisa i bez živih štetnika. Prilikom prodaje kakvoću ječma određuju: primjese, udio fizički oštećenih i proklijalih zrna, te lom zrna. Osim toga, ječam za proizvodnju piva mora zadovoljiti uvjete čistoće sorte, kalibracije zrna, klijavosti, sadržaja bjelančevina i vlage u zrnu. Prilikom prodaje ječma za hranidbu životinja primjenjuju se sljedeći kriteriji kvalitete: ječam mora biti zdrav, prirodne boje, te na njemu ne smije biti živih štetnika. Kodeks propisuje udio primjesa (fizički oštećena zrna, udio nečistoća zrna i ostalih nečistoća, udio proklijalih zrna) i hektolitarsku masu.
