Vrijeme sjetve krmnih kultura (2)

U prošlom broju Gospodarskog lista (15.ožujka) objavljen je prvi dio članka o optimalnom roku sjetve travno-djetelinskih, djetelinsko-travnih smjesa i sitnozrnih mahunarki. U ovom broju donosimo koje su vrste u smjesama za proizvodnju voluminozne krme dostupne na našem tržištu i što i kako sijati.

Danas se na tržištu nalaze različite smjese namijenjene proizvodnji voluminozne krme. U sastavu većine smjesa nalaze se sljedeće vrste trava i djetelina: talijanski ljulj (Lolium multiflorum Lam. -syn. Lolium italicum A.Br.), engleski ljulj (Lolium perenne L.), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.), vlasulja livadna (Festuca pratensis Huds syn. Festuca elatior L. subsp. pratensis L.), vlasulja nacrvena (Festuca rubra L.), vlasnjača livadna (Poa pratensis L.), vlasulja trstikasta (Festuca arundinacea Schreb.), mačji repak (Phleum pratense L.), lucerna (Medicago sativa L.), crvena djetelina (Trifolium pratense L.) i bijela djetelina (Trifolium repens L.). Ove se vrste međusobno jako razlikuju.

Namjena korištenja

Prilikom odluke što će se od navedenih vrsta sijati, važna je namjena korištenja (košnja u zelenom (svježem) stanju, za sjenažu, sijeno ili ispašu). Sastav posijane smjese podložan je promjeni, ovisno o godini i intenzitetu korištenja te o vremenu košnje, ali i o načinu korištenja, gnojidbi i provedbi agrotehničkih mjera. Travne vrste imaju plići korijen, trebaju više vlage, dobro reagiraju na gnojidbu dušičnim gnojivima i zato je njihov udio u biljnoj masi u prvom otkosu veći u odnosu na djetelinske vrste. Ljeti, u nedostatku vlage, u biljnoj masi dominiraju djetelinske vrste.

Ako se površine zasijane smjesama gnoje isključivo dušičnim gnojivima, djetelinske vrste bit će kroz godine korištenja potisnute od strane travnih vrsta. Tada, na praznim mjestima, gdje je došlo do propadanja zasijanih djetelinskih vrsta, vrlo često niču korovne vrste: muhari, koštan, svračica, maslačak, i brojne druge jednogodišnje, ali i višegodišnje korovne vrste. Na taj se način mijenja botanički sastav, smanjuje prinos, ali i kakvoća voluminozne krme.

Način sjetve

Razmak redova pri mehaniziranoj sjetvi iznosi 12-14 cm ako se sjetva obavlja žitnom sijaćicom. Postoje i specijalizirane sijaćice za trave opremljene posebnim ulagačima kojih je razmak redova 6-8 cm. Dubina sjetve treba biti ravnomjerna, što ovisi o kvaliteti predsjetvene obrade tla i ne bi smjela biti veća od 2 cm. Trave krupnog sjemena eventualno se mogu posijati na dubinu 2-2,5 cm, ali je kod mahunarki i sitnosjemenih trava (livadna vlasnjača, mačji repak i rosulja bijela) preporučena dubina sjetve 1-1,5 cm. Nakon sjetve u suhim uvjetima, površinu treba povaljati. U slučajevima kad se sjetva obavlja omaške ili rasipačem, sjeme treba plitko zagrnuti drljanjem, a nakon toga povaljati.

Valjanjem se postiže bolji kontakt sjemena s tlom, odnosno uspostavlja se kontinuitet zemljišne vlage sa sjemenom i time se omogućuje ravnomjernije klijanje i nicanje. U slučaju sjetve specijaliziranim sijaćicama za trave i u vlažnim uvjetima ili ako se očekuju oborine, valjanje treba izostaviti. Norma sjetve (količina sjemena po jedinici površine) ovisi o odabranoj vrsti, odnosno smjesi i zastupljenosti pojedinih vrsta u odabranoj smjesi. Za pravilan odabir smjese, uzimajući u obzir sve ranije opisano i potrebnu količinu sjemena, poljoprivredni proizvođači mogu potražiti stručnu pomoć kod terenskih agronoma.