Europski zeleni plan u predstojećem razdoblju ZPP-a veliki naglasak stavlja na pitanja vezana uz smanjenje utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimu i okoliš te zaštitu prirode.

Ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU koja je uspostavljena davne 1962. godine kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika su potpora poljoprivrednim proizvođačima i poboljšanje poljoprivredne produktivnosti. Time se osigurava: stabilna opskrba povoljnom hrano;, zaštita prava poljoprivrednika iz Europske unije na odgovarajuću zaradu; doprinos borbi protiv klimatskih promjena i održivom upravljanju prirodnim resursima; očuvanje ruralnih područja i krajolika diljem EU-a; održavanje dinamičnosti ruralnoga gospodarstva promicanjem zapošljavanja u poljoprivredi; poljoprivredno-prehrambenim industrijama i povezanim sektorima.

ZPP se jako razlikuje od provedbe politika u drugim sektorima zbog posebnosti poljoprivredne proizvodnje. Unatoč važnosti proizvodnje hrane, ostvareni dohodak poljoprivrednika znatno je niži od ostvarenog dohotka u drugim sektorima; poljoprivreda kao proizvodnja koja se odvija na otvorenom ovisna je o vremenskim uvjetima i klimi više od drugih sektora; zbog vremenskog odmaka između potražnje potrošača i mogućnosti odgovora poljoprivrednika na njihove zahtjeve plasman poljoprivrednih proizvoda je nesiguran itd.

Nacionalne posebnosti, potrebe i ciljevi

No, iako je poljoprivredna politika zajednička, za svaku državu članicu EU odlikuju se i neke nacionalne posebnosti, potrebe i ciljevi. Njih je potrebno postaviti u zajedničku legislativu. Prilagodba poljoprivrednih proizvođača provedbom inovativnih agrotehničkih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem ostvarivanja stabilnih prinosa zadovoljavajuće tržišne kvalitete postaje imperativ posljednjih nekoliko godina.

Promjena vremenskih prilika iziskuju od poljoprivrednika stalne prilagodbe. Od izbora sortimenta za sjetvu prilagođenog uzgojnom području i stanju tla do provedbe potrebnih agrotehničkih mjera prema trenutnoj vremenskoj situaciji na terenu; poglavito gnojidba i zaštita usjev od štetnih organizama. Povećanje cijene inputa (gnojivo, sredstva za zaštitu bilja, sjeme, nafta) iziskuje provedbu ciljane i racionalne agrotehnike; sve kako bi se ostvario određeni prihod uzgajanog usjeva.

Potrebe promjene poljoprivredne proizvodnje, osim iz navedenih razloga i iz razloga usklađenja nacionalne politike razvoja poljoprivrede sa ZPP, prepoznati su i prilikom izrade Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske do 2030. godine. Kroz ovu Strategiju, koja je temelj za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (EFJP i EPFRR) i primjenu alata i instrumenata ZPP-a (izravna plaćanja, ruralni razvoj, sektorske intervencije), kao prioriteti navedena su tri cilja:

  1. Jačanje otpornosti sektora poljoprivrede kroz različite mjere povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i usmjeravanje iste na tržišnu proizvodnje, potpore održivom dohotku i poboljšanja položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu
  2. Zaštita okoliša i djelovanje na području klimatskih promjena. Ovaj skup mjera ima za cilj ublažavanja klimatskih promjena, poticanje održivog upravljanja prirodnim resursima i zaštita bioraznolikosti
  3. Unaprjeđenje kvalitete života u ruralnim područjima-potpora generacijske obnove, poticanje zapošljavanja, osiguranje hrane visoke kvalitete.
Neprimjereno korištenje mehanizacije

Kroz različite potpore stimulirat će se poljoprivredni proizvođači koji će provoditi određene dobre poljoprivredne prakse i ulaganja na svojim gospodarstvima koje će doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama; investicije u navodnjavanje, zaštitu od mraza/tuče, nadstrešnice i lokve za napajanje stoke, podizanje suhozida, terasa, živica; te praksama s ciljem ublažavanja klimatskih promjena. To su smanjenje emisija stakleničkih plinova, investicije u obnovljive izvore energije.

Potpore provođenja praksi vezanih za zaštitu tla, vode i zraka usmjerene su na povećanje površina u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, povećanju organske tvari u tlu i smanjenju uporabe pesticida. Doprinos ciljevima za zaštitu prirode osigurati ĆE SE kroz potpore praksama i ulaganjima koje doprinose očuvanju bioraznolikosti i ruralnog krajobraza. Provedbom praksi kao što su konzervacijska obrada tla, uvođenje više kultura u plodored, povećanje površina pod kulturama koje fiksiraju dušik, uporaba stajskog gnojiva, smanjenje uporabe pesticida, osim smanjenja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i njegovo očuvanje u dobrom stanju, svakako utječu na ekonomičnost proizvodnje.

Svjesnost da je tlo osnova za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i da o njegovim fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima ovisi postizanje stabilnih prinosa dobre kvalitete uz istovremeni utjecaj na ekonomske aspekte određene proizvodnje.

Stalni tragovi na parceli zbog primjene SZB i gnojiva

Mnogo koristi od primjene dobrih poljoprivrednih praksi

Međutim, vrlo često se na našim poljima mogu pronaći primjeri neprimjerenog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Oni dovode do degradacije tla i smanjenja ostvarenog prinosa. S druge strane poljoprivredni proizvođači koji primjenjuju prakse korisne za klimu i okoliš primijetili su mnogo benefita. Provedbom gnojidbe prema planiranom prinosu i prethodno napravljenoj analizi tla u vrijeme visokih cijena mineralnog gnojiva pozitivno se djeluje na okoliš zbog smanjenja njegova zagađenja. Ne dodaju se hraniva kojih u tlu ima u dovoljnim količinama, što u konačnici povećava ostvareni prihod.

Provođenjem pravilnog plodoreda, sjetvom kultura koje fiksiraju dušik, sjetvom pokrovnih usjeva, dužim vremenskim razdobljem pokrivenosti tla usjevom, konzervacijskom obradom tla poljoprivredni proizvođači utječu na strukturu tla i njegovu mogućnost zadržavanja vode. To je jako bitno posljednjih godina zbog promjena u količinama i rasporedu oborina.

Primjereni postupci i ponašanja koja bi trebalo usvojiti i primjenjivati zapisana su u izreci koja se pripisuje indijanskom poglavici Seattle kojem je posvećen i 5. lipnja  Dan zaštite okoliša:

„Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi oni poštivali zemlju, recite vašoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu djecu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka. Što god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Što god čini tkanju čini i sebi samome. Ponašajte se dobro prema zemlji, ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše djece. Ne nasljeđujemo zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIstra dobiva međunarodni sajam poljoprivrede!
Sljedeći članakVisokoučinkovite grabilice s jednim rotorom
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.