Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom, jer je tijekom 2018. godine prijavljeno 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva u divljih svinja u ovoj godini.
Afrička svinjska kuga (ASK) je vrlo kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja.
Rigorozne mjere na teret državnog proračuna
ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama (u krugu od 3 i 10 km) uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. U slučaju pojave ASK u domaćih svinja, sve svinje se usmrćuju bez iznimke, a na teret državnog proračuna.
Zahvaćeno više od 500.000 domaćih životinja
Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u Europskoj uniji, uključujući Ukrajinu, u 2018. godini bilo je 1.449 izbijanja ASK u domaćih svinja, dok je u 2017. godini bilo prijavljeno samo 265 izbijanja. Od kad traje epidemija, od 2014. godine, zahvaćeno je više od 500 000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. Primjerice, u Rumunjskoj je zbog pojave ASK usmrćeno više od 361.000 svinja, a u Belgiji 5.222 svinja na 22 gospodarstva u zaraženom području gdje je ASK potvrđena samo u divljih svinja. U većini zaraženih država članica bolest je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Estonija) dok je u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj potvrđena samo u populaciji divljih svinja i nije se proširila na domaće svinje. Samo u Rumunjskoj prijavljeno je 1163 izbijanja u 2018. te u 2019. godini 44 nova izbijanja u populaciji domaćih svinja. U 2019. godini u proračunu EU predviđeno je za kontrolu i iskorjenjivanje ASK 14,3 mil. eura, od čega najviše za Poljsku 4,2 milijuna eura, za Rumunjsku 3,4 i za Slovačku 1,7 mil. eura. Od 2013. do 2018. godine EU je financirala mjere iskorjenjivanja i hitne mjere zbog ASK u iznosu od 59,2 mil. eura. Lovno-gospodarska osnova za 2018./2019. povećana je s 53 tisuće za još dodatnih 28 tisuća, a populacija divljih svinja procjenjena je na 117 tisuća.
ASK nije zabilježena na području Hrvatske pa su dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Svi priznati stručnjaci i analitičari navode da nije pitanje hoće li se ASK u nekom trenutku pojaviti i u RH, nego kad će se to dogoditi. To i jest jedna od glavnih poruka DG SANTE na svim dosadašnjim sastancima i konferencijama na kojima je Hrvatska preko svojih predstavnika i sudjelovala. Jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa ASK je visoka razina biosigurnosti na farmama i lovištima, zato su iz Ministarstva poljoprivrede posjednike svinja i lovce informirali o svim rizicima i pozvali na savjesno pridržavanje svih preporuka i mjera.
Situacija u Hrvatskoj Naredbe o mjerama za sprječavanje ASK
Sukladno Nacionalnom kriznom planu za ASK 2018. godine potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi RH što duže zadržala status države slobodne od ASK, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi kad je moguće pravovremenim aktivnostima zadržati infekciju u ograničenom području. Iz tih razloga Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti. Naredba propisuje:
• Strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanja i prometu životinja
• Svi posjednici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je u potpunosti onemogućen svaki izravan i neizravan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama.
• Prijevoznici životinja koji dopremaju pošiljke živih životinja s područja država članica i trećih zemalja u kojima je potvrđena afrička svinjska kuga moraju osigurati da se stelja i gnoj iz vozila odloži u za to određene kontejnere na mjestu istovara u svrhu neškodljivog uklanjanja, a vozilo odmah po istovaru očisti, opere i dezinficira pod nadzorom ovlaštenog veterinara.
• Zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom.
• Veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuju znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja.
• Obavezno je testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja ASK.
• Posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.
Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj će biti pregledane i na njima će se utvrditi razina provedbe biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl). Osnovne preventivne mjere koje se preporučuju provoditi u nezaraženom području su:
– primjena biosigurnosnih mjera u uzgojima svinja
– podizanje svijesti posjednika svinja, lovaca, veterinara i šire javnosti o ASK
– smanjenje populacije divljih svinja.
Stroge biosigurnosne mjere u lovištima
U lovištima je potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere – dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.
Glavni ciljevi mjera sprječavanja ASK u divljih svinja usmjereni su na upravljanje populacijom divljih svinja kako bi se smanjio rizik prijenosa na domaće svinje i spriječilo da bolest postane endemična u populaciji divljih svinja.
Smanjenje matičnog fonda divljih svinja na 50 %
Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50% matičnog fonda. Ponavljamo, na području gdje se pojavi ASK, izumiranje divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100%, pa se ovom Naredbom želi spriječiti takav katastrofalni događaj, umanjiti rizik i omogućiti opstanak divljih svinja u Hrvatskoj.
Smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe i na smanjenje rizika širenja virusa ASK unutar populacije divljih svinja te time izravno utječe upravo na održavanje populacije.
Očekujemo da će se nakon dvije godine od prestanka važenja navedene Naredbe, populacija divljih svinja vratiti na brojno stanje koje je bilo prije nego se započelo s provedbom Naredbe. Uzimajući u obzir navedeno, bespredmetno je očekivati izumiranje vrste divlje svinje u Hrvatskoj zbog mjera propisanih Naredbom. Naredbe koje je donijelo Ministarstvo, usmjerene su ka zaštiti i održavanju svinjogojske proizvodnje te se provedba mjera ne bi smjela dovoditi u pitanje od strane bilo koje interesne skupine. Navedene mjere će ostati na snazi sve dok se rizik od mogućeg unošenja virus ASK ne smanji.
Brojno stanje divljih svinja u RH u 2018.: Više od 40.000 jedinki evidentirano u Središnjoj lovnoj evidenciji i na temelju lovnogospodarskih osnova lovačka društva upravljaju tim fondom. Brojno stanje domaćih svinja u RH u 2018: U Republici Hrvatskoj se trenutačno uzgaja ukupno 1.160.000 svinja, od čega su 134.000 krmače i nazimice, a ostalo prasad i tovljenici.
Organizirane radionice po gradovima
Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji sa županijama, organizira edukativne radionice za lovce, lovačke udruge, trgovačka društva koja gospodare s lovištima i ovlaštene veterinare s ciljem podizanja svijesti za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja virusa ASK. Početkom veljače održane su radionice u Zadru, Krapini i Pazinu. Slijede još radionice prema rasporedu:
• 13. veljače 2019 .godine s početkom u 12 sati u prostorijama velike županijske vijećnice, Županijska 4 u Osijeku.
• 15. veljače 2019. godine s početkom u 10 h u Lovačkom domu FAZAN, Varaždin, Optujska ulica 165.
• 19. veljače 2019. godine u dvorani Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“, Poljana 6, u Šibeniku s početkom u 12,00 sati.
• 22. veljače 2019. godine u sklopu 3. sajma LOVA I RIBOLOVA na Zagrebačkom velesajmu u Zagrebu.
• 26. veljače 2019. godine s početkom u 13 sati u dvorani za sastanke Obrtničke komore Grada Karlovca Hauliko
(nastavlja se)
