Rotavirusna infekcija je proširena virusna bolest pomladka svinja. Uzrokuje smanjeni apetit, proljev, povraćanje i zaostajanje u rastu. Osobito je nazočna u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji, gdje se prasenje, zbog tehnologije proizvodnje odvija kontinuirano, pa je gnojidba rijetko bez mlade prasadi.
Rotavirusi su dvostruko lančani RNA virusi. S obzirom na građu mogu se klasificirati u skupine. Skupine A, B, C i E nađene su u svinja. Skupina A najčešće inficira prasad u dobi od 1 do 3 tjedna i uzrokuje proljev. Rotavirusi se redovito mogu naći u okolišu svinja i relativno su otporni uzročnici. U fecesu preživljavaju 60 °C kroz 30 minuta, a na 12-20 °C čak do 9 mjeseci. Stabilni su pri pH između 3 i 9. Od dezinfekcijskih sredstava uništavaju ih površinski aktivne tvari, organske kiseline i oksidirajuća sredstva.
Infekcija se pojavljuje u prasadi koja nije uzela kolostrum te u razdoblju kad se razina materinskih protutijela u mlijeku počinje smanjivati (nakon otprilike 2 tjedna starosti, pa nadalje). Uzročnik ulazi u organizam kroz usta, te se umnožava u stanicama sluznice srednjeg dijela tankog crijeva. Umnožavanje je najintenzivnije 24 do 96 sati nakon infekcije, a kasnije postaje ograničeno na vrhove resica. Zbog promjena na sluznici (crijevne resice se skrate) dolazi do nemogućnosti apsorbcije hranjivih tvari i pojave proljeva.
Inkubacija traje od 18 do 24 sata, nakon čega se javljuju nevoljkost, pad apetita, otežano kretanje i povraćanje. Nekoliko sati poslije pojavljuje se proljev žute boje s ostacima mlijeka poput sirutke. Ubrzo dolazi do gubitka kondicije, a apetit se vraća 24 do 72 sata nakon pojave prvih simptoma bolesti.
Klinički znaci postupno nestaju 4 do 6 dana nakon infekcije, ali žuti proljev može biti prisutan kroz 7 do 14 dana. Uginuća u oboljelom stadu kreću se oko 33 posto. Težina bolesti i smrtnost ovise o naknadnoj bakterijskoj infekciji s E. coli, stresu i drugim pogodovnim čimbenicima. Odbijena prasad također može oboljeti, no nema proljeva ili je proljev kratkovremen (prosječno traje 3 dana). Zbog razlike u imunosti sve jedinke u skupini ne razvijaju bolest odjednom i stoga bolest u gojidbi može trajati tjednima.
Rotavirusni proljev može se ponovno javiti, jer imunost na jedan tip virusa ne isključuje infekciju drugim tipom. Pri utvrđivanju ove bolesti treba uzeti u obzir rasprostranjenost rotavirusa, jer se smatra jednim od najčešćih uzročnika proljeva u sisajuće i netom odbijene prasadi. Patološki nalazi koji ukazuju na rotavirus uključuju dehidraciju, ispunjen trbuh mlijekom i tanko crijevo s kremastim tekućim sadržajem. Resice sluznice zadnje tri četvrtine tankog crijeva su zakržljale. Kod nekompliciranih slučajeva rotavirusne infekcije nema nekroze epitela.
Može li se i kako liječiti?
Prisutnost rotavirusa može se potvrditi izdvajanjem uzročnika iz fecesa (kultura stanica).
Oboljeloj prasadi treba uskratiti mlijeko, a svježe vode trebaju imati stalno na raspolaganju. Trebaju se sprječavati bakterijske komplikacije s kemoterapeuticima. Potrebno je nadoknaditi tekućinu otopinom elektrolita glukoza/glicin koje se daju kroz usta. Ako prasad uzima otopinu po volji, tada je gubitak težine zbog proljeva gotovo zanemariv.
Sprječavanje pojave bolesti provodi se biosigurnosnim mjerama (temeljito čišćenje i provodba dezinfekcije prostorija i boksova nakon završenog turnusa, postavljanje dezinfekcijskih barijera na ulazu u objekt, higijena osoblja koje radi na farmi), držanjem prasadi u optimalnim mikroklimatskim prilikama i osiguranjem dovoljne količine kolostruma. Postoji mogućnost vakcinacije krmača 4. i 2. tjedna prije prasenja te prasadi u dobi od 2 ili 4 tjedna.
