Prema podacima Europske komisije u siječnju 2023.g. procijenjena otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka na razini EU iznosila je 56,97 €/100 kg, što je u odnosu na kraj prošle godine za -0,8 % niže. U većini država članice EU, u siječnju ove godine zabilježene su niže cijene od onih s kraja 2022.g.
Najveći pad cijena mlijeka od -10,2 % evidentiran je u Slovačkoj. Zatim u Litvi -9,8 % te u Hrvatskoj -7,8 %. Najviša siječanjska cijena evidentirana je u Irskoj 68,37 €/100 kg, a najniža u Latviji 45,80 €/100 kg. Prema procjeni, otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka, u Hrvatskoj je u siječnju iznosila 51,51 €/100 kg. To je u odnosu na godinu ranije više za 42,5 %. U odnosu na cijene od prije dvije godine više je za 52,1 %. Najveća dvogodišnja razlika cijena od +91,8 % evidentirana je u Irskoj te u Estoniji od +87,1 %.
Troškovi proizvodnje mlijeka su osjetno porasli
Na razini EU prosjeka, otkupne cijene sirovog kravljeg mlijeka u siječnju ove godine više su za 36,3 % u odnosu na godinu ranije te za 63,4 % u odnosu na siječanj 2021.g.
Prema trendu cijena mlijeka prošlih godina, moguće je očekivati u naredna tri, četiri mjeseca pad cijena. Iako su otkupne cijene mlijeka na rekordno visokim razinama, poljoprivredni proizvođači sve češće iskazuju nezadovoljstvo razinom cijena budući da su troškovi proizvodnje osjetno porasli. Cijene mlijeka i mliječnih prerađevina u veleprodaji i maloprodaji također su porasle i na visokim su razinama.
U Hrvatskoj je u 2022. g. otkupljeno 405,4 milijuna kilograma kravljeg mlijeka. To je u odnosu na 2021.g. smanjenje od 5,42 %. U studenom 2022.g. broj isporučitelja pao je ispod tri tisuće i iznosio je 2.998. U odnosu na prošlu godinu broj isporučitelja smanjen je za 15,66 %.
Prosječna mjesečna isporuka kravljeg mlijeka je po isporučitelju u 2022.g. bila iznad 10 tisuća kilograma. To se prethodnih godina rijetko događalo. Prema podacima EK u jedanaest mjeseci 2022.g., s padom otkupa mlijeka od -5,5 % u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, Hrvatska bilježi najveći pad. Slijedi Bugarska s padom od -3,3 %, Portugal -3,1 % te Mađarska -3%.
Pad otkupa kravljeg mlijeka bilježi se i u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj, Litvi, Danskoj, Švedskoj, Finskoj i Sloveniji. Najveći rast otkupa mlijeka od 3,1 % bilježi se u Austriji. Na razini EU-a u razdoblju od siječnja do studenog 2022.g. bilježi se godišnji pad otkupa mlijeka od -0,1 %.
Značajno povećanje uvoza
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u deset mjeseci 2022.g. Hrvatska je ostvarila vanjskotrgovinskom razmjenom mlijeka i mliječnih proizvoda deficit u vrijednosti od 248 milijuna €. To je za 51,8 % više nego godinu ranije. Na značajno povećanje uvoza, a time i deficita uz količinski rast uvoza utjecale su i cijene. Uvozne cijene mlijeka i vrhnja u 2022.g. porasle su u prosjeku za 48 %. Cijene maslaca porasle su za oko 53 %, a sira i skute za 29,5 %. Što se tiče količine uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina, tijekom deset mjeseci 2022. g., uvoz mlijeka i vrhnja povećan je za 7,8 %, sira i skute za 2 % te maslaca za 5 %.
Kao i ranije najveća vrijednost uvoza otpada na uvoz sira, a zatim mlijeka i vrhnja. U grupi mlijeko i mliječni proizvodi (KN 0401-0406) najznačajniji izvozni proizvodi na razini vrijednosti razmjene su sirevi i skuta s ostvarenim udjelom od 40 %. Zatim mlaćenica, jogurt, kiselo mlijeko, kefir i ostalo, s udjelom od 26 %. Prate ih mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i nezaslađeno s udjelom od 23 %.
