Zamislite kekse od ličinki ili kruh s dodatkom kukaca – ne, nije šala! U siječnju 2025. godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je upotrebu UV – tretiranog praha ličinki žutog brašnara (Tenebrio molitor) u prehrani ljudi, što je izazvalo brojne kontroverzne među potrošačima.
Dok se javnost tek počinje privikavati na ideju „kukaca na tanjuru“, insekti poput crne vojničke muhe (Hermetia illucens) i žutog brašnara (Tenebrio molitor) održiv su i učinkovit izvor hranjivih tvari u hranidbi životinja. U vrijeme rastućih cijena sirovine, klimatskih promjena, ekstremnih vremenskih uvjeta, urbanizacije te iskorištavanja prirodnih resursa, održivost prehrambenog lanca postaje imperativ. Stoga, industrija stočne hrane upravo ulazi u svoju entomološku fazu.
Znanost odobrava, EU potvrđuje: insekti su na jelovniku
Početkom 2025. godine, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dala je zeleno svjetlo za uvršavanje UV-tretiranog praha cijelih ličinki žutog brašnara (Tenebrio molitor), kao „nove hrane“ (novel food). Riječ je o kategorizaciji svake hrane koja nije konzumirana na području Europske unije prije 15. svibnja 1997. godine, a uključuje nove izvore, nove molekularne strukture te hranu proizvedenu inovativnim tehnologijama. Tek po završetku rigorozne znanstvene evaluacije, takva se hrana plasira na tržište. Treba naglasiti kako žuti brašnar nije prva vrsta insekta odobrena za konzumaciju na području EU. Naime, od 2021. godine odobrene su dehidrirane ličinke velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor), zatim smrznuti ili dehidrirani oblik te prah skakavca selca (Locusta migratoria), kućnog cvrčka (Acheta domesticus) i manjeg brašnara (Alphitobius diaperinus).
Sastavni su dio grickalica, tjestenine, proteinskih pločica, pekarskih proizvoda, proteinskih prahova i sličnih namirnica. IPIFF (engl. International Platform of Insects for Food and Feed) provela je anketu u ožujku 2024. godine na 3000 ispitanika iz zemalja-članica EU (Belgija, Poljska, Švedska, Italija, Francuska i Njemačka), s ciljem utvrđivanja stavova Europljana prema konzumaciji insekata. Rezultati su pokazali kako više od 70 % ispitanika ocjenjuju proizvode s insektima ukusnima ili vrlo ukusnima. Najzainteresiranija dobna skupina su osobe od 25 do 44 godine, a kao najvažniji faktor koji bi ih nagnao na kupnju takvih proizvoda jest okus (71 %). Usprkos ovim pozitivnim trendovima, prehrambeno tržište EU još uvijek nije postiglo željeni doseg prehrambenih proizvoda baziranih na insektima.
I dok se u Europi još uvijek podižu obrve na pomisao cvrčka u čokoladici, oko 2 milijarde ljudi (30 % svjetske populacije) redovito konzumira insekte. Nešto više od 2000 vrsta ih je jestivo, a najveći broj (više od 900 vrsta) zabilježen je u Aziji. Po zemljama, dominira Meksiko s čak 450 jestivih vrsta insekata, a slijede Tajland (272 vrste), Indija (262), Kina (235) i Brazil (140). Svjetska prijestolnica entomofagije je Tajland – zemlja razvijene infrastrukture za njihov uzgoj (više od 20000 registriranih tvrtki). Skakavci, cvrčci i slični, dostupni su od uličnih štandova, trgovina pa sve do elitnih restorana.
Među najpopularnijima ističu se gusjenice bambusa, divovski vodeni kornjaši i jaja crvenih mrava. Zanimljiv je podatak kako cijena velikih sezonskih kornjaša nadmašuje cijenu piletine i svinjetine. Jela poput Malang Toda (mješavina prženih skakavaca, kornjaša, crva i škorpiona) i Gaeng Kai Mot Daenga (divovski vodeni kornjaši), nisu egzotična jela za turiste već autentični dio tajlandskog kulinarskog identiteta – živuća kulturna baština koja se prenosi generacijama te simbolizira otpornost, prilagodljivost i ponos.
Kako kukci mijenjaju stočarstvo?
Prednosti uzgoja insekata s ciljem njihove primjene u hranidbi životinja su višestruke; od znatno manjih zahtjeva za vodom i zemljištem, sposobnosti hranjenja biootpadom, iznimno brzog životnog ciklusa, visoke konverzije hrane te visoke nutritivne vrijednosti. U tablici 1. prikazan je osnovni kemijski sastav najčešće korištenih insekata u hranidbi životinja.
Tablica 1. Nutritivne vrijednosti najčešće korištenih insekata u hranidbi životinja (Makkar i sur., 2014.; Duvnjak i sur., 2019.)
| Vrsta insekta | Sirovi proteini | Sirove masti | Ugljikohidrati | Sirovi pepeo |
| (% Suhe tvari) | ||||
| Crna vojnička muha (ličinke) | 41,1-43,6 | 15,0-34,8 | 7,0 | 14,6-26,8 |
| Kućna muha (ličinke) | 42,3-60,4 | 9,0-26,0 | 1,6-8,6 | 6,2-17,3 |
| Brašnar (ličinke) | 47,2-60,3 | 31,1-43,1 | 7,4-15,0 | 1,0-4,5 |
| Skakavac | 29,2-65,9 | 4,2-14,1 | 2,4-14,0 | 4,4-10,0 |
| Zrikavac | 55,0-67,2 | 9,8-22,4 | 15,7-22,1 | 3,6-9,1 |
| Dudov svilac (ličinke) | 51,6-70,6 | 6,2-37,1 | 2,5-5,8 | 3,3-10,6 |
Količina sirovih proteina u insektima znatno varira – ovisno o njihovoj vrsti i razvojnom stadiju. No, u nekim slučajevima, može doseći čak više od 70 % suhe tvari. To ih čini izvrsnim izvorom proteina, posebno u usporedbi s „konvencionalnim“ krmivima. Znanstvena istraživanja pokazuju da najviši udio proteina imaju ličinke dudova svilca i zrikavci.
Nije važna samo količina, već i kvaliteta proteina. Ona se ogleda u aminokiselinskom sastavu. Insekti sadrže većinu esencijalnih aminokiselina u većim količinama nego, primjerice, sojina sačma, što im daje posebnu nutritivnu vrijednost. Ipak, treba naglasiti da su lizin, histidin i triptofan kod većine vrsta limitirajuće aminokiseline, što znači da ih ima u manjoj količini u odnosu na potrebe nekihživotinja.Većina insekata je bogata nezasićenim te polinezasićenim masnih kiselinama (PUFA). Općenito je udio masti u ličinkama i kukuljicama veći od odraslih oblika.
Kod udjela vlakana, posebno je važno spomenuti polimer hitin, sastavni dio egzoskeleta koji je strukturno sličan celulozi. Neprobavljiv je za ljude te djelomično probavljiv za neke vrste životinja, što primjenu insekata u hranidbi čini ograničavajućom. Novija znanstvena istraživanja pokazuju probiotska te imunomodulacijska svojstva hitina. Izuzev proteina i masti, insekti su bogati mineralima, poput kalcija, magnezija, fosfora kalija te natrija. Kad se uspoređuje nutritivni sastav insekata s nekim od najznačajnijih proteinskih krmiva, nameću se kao ozbiljna nutritivna alternativa.
Tablica 2. Nutritivne vrijednosti ličinke crne vojničke muhe, ribljeg brašna te sojine i suncokretove sačme (izvor: Feedipedia)
| Izvor | Sirovi proteini | Sirove masti | Sirovi pepeo |
| (% Suhe tvari) | |||
| Crna vojnička muha (Ličinke) | 46,11 | 28,48 | 22,56 |
| Riblje brašno | 81,87 | 11,94 | 14,77 |
| Sojina sačma | 62,77 | 1,93 | 8,30 |
| Suncokretova sačma | 42,80 | 2,70 | 8,54 |
Udio sirovih proteina ličinke crne vojničke muhe je niži od ribljeg brašna (46,11 vs. 81,87 %), No, ono što vojnička muha gubi u količini proteina, nadoknađuje u raznolikosti sastava: visok udio masti (28,48 %) (energija) te čak 22,56 % sirovog pepela (minerali). Riblje brašno je respektabilno proteinsko krmivo, no njegova primjena je ograničena zbog niza faktora; niska palatabilnost (neugodan miris i okus), cjenovne oscilacije, mogućnost kontaminacije teškim metalima, dioksinima i sl. Stoga se sve više potiče istraživanje alternativnih izvora, među kojima su upravo insekti. Unatoč zavidnim količinama proteina kod sojine i suncokretove sačme (62,77 % i 42,80 %), opaža se znatno manja količina masti i pepela, a samim time energetska te mineralna vrijednost. Insekti, poput crne vojničke muhe, tako nude uravnoteženiji sastav – kombinaciju proteina, masti i minerala – što ih čini funkcionalnim i fleksibilnim krmivom, osobito u hranidbi peradi, svinja te riba.
Zakonski okvir primjene insekata u hranidbi životinja
Početkom 2000-ih godina, Europa se suočila s jednom od najvećih kriza u stočarstvu – epidemijom kravljeg ludila (engl. Bovine Spongiform Encephalopathy (BSE)). Uzročnici zaraze (prioni) prenosili su se prerađenim životinjskim proteinima. Uz BSE, screpi (neurodegenerativna bolest ovaca) također je uzrokovala značajne gubitke. Kao odgovor, EU je 2001. godine uvela strogu zabranu primjene gotovo svih animalnih krmiva u hranidbi životinja. Od srpnja 2017. godine, dozvoljena je upotreba prerađenih životinjskih proteina iz nekih insekata u akvakulturi. Još važniji iskorak dogodio se 2021. godine odobrenjem njihove primjene u hranidbi peradi i svinja. Lista dozvoljenih uključuje:
- Crnu vojničku muhu (Hermetia illucens)
- Običnu kućnu muhu (Musca domestica)
- Žutog brašnara (Tenebrio molitor)
- Manjeg brašnara (Alphitobius diaperinus)
- Kućnog zrikavca (Acheta domesticus)
- Prugastog zrikavca (Gryllodes sigillatus)
- Poljskog zrikavca (Gryllus assimilis)
- Dudova svilca (Bombyx mori)
Treba naglasiti kako je njihova primjena u hranidbi preživača i dalje zabranjena. Iako ideja o insektima u hranidbi životinja i dalje možda djeluje neobično, znanost i praksa upućuju na veliki potencijal. Iako nisu zamjena za sva postojeća krmiva, na nama je hoćemo li alternativna rješenja dočekati spremni ili će nas sustići kad resursi postanu preskupi, a rješenja neodgodiva.
