Lijepim izgledom ova pasmina privukla je mnoge uzgajivače. Prvi opaljeni kunići nastali su u Dugoj Resi u tadašnjoj Jugoslaviji početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. U početku su se križanjima dobivali veliki crni kunići s bijelim paležom. Međusobnim parenjem ustaljene su ove osobine i mladunci su nasljeđivali osobine svojih roditelja koje su dalje prenosili na potomstvo.
Naime, određenim kombinacijama parenja kunića velika činčila potomci su bili posebni mutanti u pozitivnom smislu. Genotipska i fenotipska svojstva vrlo brzo su se ustalila i nastali su preduvjeti za priznavanje nove pasmine. Uzgoj se proširio po Hrvatskoj, djelomično Vojvodini te Bosni i Hercegovini.
Početkom 90-ih pasmina je priznata u tadašnjoj državi i mogla se uzgajati i ocjenjivati na izložbama kao veliki bijeloopaljeni kunić. Nakon raspada bivše države pasmina dobiva pridjev hrvatski jer je u njoj nastala i najviše se uzgaja. Krajem 90-ih godina križanjem bijeloopaljenih i plavih kunića nastaje i crveni palež koji 2018. također ulazi u europski standard pod nazivom veliki crvenoopaljeni kunić. Radi se i na priznavanju standarda crnoopaljenog kunića koji se uzgaja posljednjih desetak godina.
Mišićav i mesni
Veliki bijeloopaljeni kunić ima veliko i lijepo tijelo koje ne nalikuje orijašu, mišićavo je i valjkastog oblika što znači da je jednako duboko i visoko. Ubraja se u mesne pasmine. Noge su jake, čvrste i uspravne. Cijelo tijelo odaje skladan izgled. Težine su od 3,5 do 5,5 kg. Krzno je srednje duljine, vunica je gusta i dobro razvijena dok pokrovna dlaka nije preoštra. Zbog svoje posebnosti štavljeno krzno djeluje vrlo dekorativno. Bijele oznake nalaze se oko očiju i nosnih otvora. Također ih nalazimo na obrazima, kao obrub ušiju i klin zatiljka. Bijelo krzno zahvaća trbušni dio, prste prednjih nogu i unutarnju stranu stražnjih nogu i repa.
Glava je vrlo razvijena i izražena. Široko čelo i puni obrazi čine pasminsku vrijednost ovih kunića. Uši su mesnate i dobro obraštene. Veliki bijeloopaljeni kunić uzgaja se u tri osnovne boje; crna, smeđa i plava. Pokrovna boja je sjajna. Vrhovi osjastih dlaka su bijelo, jednoliko razdijeljeni i nadvisuju pokrovnu dlaku od trbuha prema stranama. Donja boja je tamnoplava. Kunići ove pasmine imaju nešto ružičastije meso od ostalih pasmina. Ženke sazrijevaju sa 7 mjeseci starosti, godišnje imaju do 4 okota s prosječno 7 do 10 mladih.
S obzirom da je boja i izgled krzna jedno od glavnih obilježja ovih kunića, za uzgoj matičnih životinja potrebno je obratiti pažnju i na odstupanja koja se mogu pojaviti. Lakše greške čine loše i neravnomjerno raspoređene osjaste dlake i bijela, prosijeda pokrovna boja na gornjem dijelu tijela, glavi i ušima. Također, u lakše greške spada i preveliki podbradak i veliki klin zatiljka. Teške greške su jako prosijeda do srebrnasta pokrovna boja, loše oznake i manjak jedne ili svih oznaka kao i potpuno bijela prsa.
Patuljasti ovnoliki rex kunić
Uz velike opaljene kuniće, posljednjih desetak godina kao posebna pasmina u Hrvatskoj se uzgajaju patuljasti ovnoliki rex (kratkodlaki) kunići. Zbog kratkoće dlake nazivaju se i plišani kunići. Uzgoj je namijenjen za kućne ljubimce.
Prema težini i veličini tijela spadaju u male do patuljaste pasmine. Uzgoj je započeo početkom 20-ih godina ovog stoljeća kod članova Udruge za uzgoj malih životinja “Mali uzgajivač” iz Ivanić Grada. Nastali su križanjem patuljastih ovnolikih i rex kunića. Prevladavajuća boja je u nijansama smeđe. Nakon višegodišnjeg uzgoja i izlaganja na izložbama u Hrvatskoj stečeni su uvjeti za standardizaciju ove pasmine pod nazivom Hrvatski patuljasti ovnoliki rex kunić. Očekuje se i navođenje ove pasmine u Europskoj uniji. Vodeću ulogu u uzgoju i međunarodnom priznanju ovih pasmina ima gospodin Tomislav Kapitan koji je ujedno i međunarodni sudac instruktor.
Izvor: Gospodarski kalendar
