Prasilište je jedno od najzahtjevnijih mjesta na kojima radimo i to s dobrim razlogom. Način na koji postupamo s krmačama i prasadi tijekom prasenja postavlja temelje, ne samo za kvalitetu svinje koja će s farme otići na tržište, već i za dugoročni uspjeh krmača dok se pripremaju za sljedeća legla.

Iako se postupci na farmama mogu razlikovati, treba se usredotočiti na nekoliko izazova s kojima se suočavamo tijekom prasenja, bez obzira na način vođenja farme.

Povećanje broja živorođene prasadi 

S obzirom na to da naporno radimo kako bismo osigurali dobre uvjete, kvalitetnu stočnu hranu, optimalan pripust i odgovarajući životni prostor za krmače, želimo dobiti veliki broj prasadi. Međutim, unatoč mnogim dostignućima u genetici, zdravlju, hranidbi i upravljanju još uvijek pri prasenju gubimo više od 10 % prasadi. PigChamp je 2019. izvijestio da je prosječan ukupan broj prasadi po leglu bio 14,88 po krmači. Međutim, od toga je prosječno 1,13 prasadi po leglu bilo mrtvorođeno, a mumificiranih je plodova bilo 0,38 po leglu. To predstavlja veliku priliku za unaprjeđenje rada farme.

Mrtvorođena prasad

Sprječavanje prasenja mrtvorođene prasadi predstavlja ogromnu priliku za farmere. Riječ je o prasadi koja je donesena do termina, ali neposredno prije ili tijekom prasenja došlo je do komplikacija. Kad procjenjujemo velik broj mrtvorođene prasadi na farmi, ovo je nekoliko stvari koje prvo razmatramo: uzročnike zaraza kao što su RRSS (Reproduktivni i respiratorni sindrom svinja) ili leptospiroza, visoke razine mikotoksina u hrani, osobito zearalenona, okolišne čimbenike kao što je trovanje ugljičnim monoksidom koji se ispušta iz obližnjeg stroja za visokotlačno pranje.

Nakon što isključimo vanjske čimbenike, možemo se usredotočiti na različite tehnike upravljanja za smanjenje broja mrtvorođene prasadi. Važno je naučiti što više možemo promatranjem mrtvorođene prasadi. Na primjer, imaju li svinje žuto-smeđe mrlje? Riječ je o mrljama od mekonija do kojih dolazi kad prase prazni crijeva tijekom prasenja. To služi kao pokazatelj da je prase imalo zahtjevno prasenje. Prasad s mrljama od mekonija smatramo prilikom za osoblje farme koje radi na prasenju.

Možda je prase bilo zaglavljeno u porođajnom kanalu, možda je krenuo porod na zadak i bila je nužna korekcija. Možda je krmači ponestalo energije pred kraj prasenja i nije mogla istisnuti prase. Vaš veterinar također može izvršiti nekropsiju prasadi kako bi utvrdio razlog uginuća. Iskoristite to kako biste vidjeli plutaju li pluća mrtvorođene prasadi ili tonu. Ako pluća plutaju, prase je doista udahnulo zrak, što znači da je rođeno slabo ili ga je krmača zgnječila; ako pluća potonu, prase nije ni imalo priliku disati.

Što možemo učiniti?

Ako u prosjeku imate više od jednog mrtvorođenog praseta po leglu, postavite za cilj smanjenje broja mrtvorođene prasadi na farmi. Počnite brojanjem prasadi s mrljama od mekonija tijekom nekoliko dana prasenja. Koristite taj broj (kao postotak ukupnog broja mrtvorođene prasadi) kao polaznu vrijednost za smanjenje broja mrtvorođene prasadi. Zapamtite da bi vaši ciljevi trebali biti: specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni. Postavite realan cilj koji je moguće postići umjesto nerealnih ciljeva.

više prasadi u leglu
Mrlje od mekonija

Pratite tijek prasenja, zabilježite vrijeme prethodnog prasenja kako bi se osiguralo da razmak između prasenja nije predug. U prosjeku se prasenje odvija svakih 15 minuta. Ako su sve svinje suhe, a posteljica još nije izbačena, možda vrijedi provjeriti. Treba odmah provjeriti ima li prasadi s mrljama od mekonija To ukazuje da je bilo poteškoća s prasenjem tog praseta. Nosite jednokratne veterinarske rukavice – uzmite novi par za svaku krmaču, jer se bolesti mogu lako širiti tijekom prasenja u prasilištu. Koristite puno lubrikanta tijekom pregleda kako biste smanjili traumu i oticanje. Krećite se polako i u skladu s kontrakcijama kako ne biste izmorili krmaču.

U konačnici, praksom se postižu bolji rezultati, a temeljita i strpljiva obuka novih zaposlenika koji se bave prasenjem je neophodna. Više vremena provedenog u prasilištu obično rezultira manjim brojem mrtvorođene prasadi, jer možemo pravovremeno reagirati i spriječiti gnječenje prasadi, gubitke zbog zaostajanja posteljice i gušenja prasadi. Razmotrite i kako hranite krmače prije prasenja.

Postoje mnoge teorije o tome kako hraniti krmače prije prasenja, od kojih neke imaju za cilj smanjiti količinu fekalne mase, a neke osigurati mnogo energije. Najbolje funkcionira zlatna sredina. Davanje dva mala obroka dnevno (obično 1-1,5 kn po obroku) osigurava krmačama dovoljno energije za prasenje, a neće proizvesti veliku fekalnu masu za koju neki vjeruju da može ometati prolaz prasadi kroz porođajni kanal.

Neki proizvođači prije prasenja dodaju pola kilograma dekstroze dnevno, podijeljeno u više dnevnih obroka, kako bi krmače dobile dodatnu energiju bez povećanja volumena fekalne mase. Pregledajte strukturu pariteta na poljoprivrednom gospodarstvu. Nazimice imaju tendenciju da imaju uži porođajni kanal. To može povećati nelagodu tijekom prasenja, dok starijim krmačama pred kraj prasenja ponestaje energije.

Kod nazimica bi se trebalo više naginjati induciranju prasenja ako dobro poznajete prosječno trajanje graviditeta na farmi i imate evidenciju o suprasnosti, kako bi izbjegli predugo razdoblje graviditeta i dobivanje potencijalno veće prasadi. Ipak, to je obično veći problem kod svinja s manjih brojem ukupno oprasene prasadi nego kod onih s većim brojem.

Farme na kojima se nazimicama daje odobrena protuupalna terapija, ili još bolje analgetik neposredno prije prasenja, također su izvijestile o manjem broju komplikacija i bržem prijelazu na krutu hranu nakon prasenja. Treba pronaći načine za dodavanje kalcija krmačama kako bi se održale kontrakcije mišića. To se može postići injekcijama na recept ili oslobađanjem vezanog kalcija kroz zakiseljavanje, primjerice proizvodom Transrite Sow Ultra koji se dodaje hrani tijekom tri dana prije prasenja.

 class=
Nazimicama se kalcij može dodati i putem hrane

Mumificirani plodovi i što učiniti?

Kako bi zaštitila cijelo leglo, krmača će zapravo izolirati i učinkovito „mumificirati” svaki plod koji ugine prije prasenja. Možemo puno naučiti promatranjem mumificiranih plodova. Veličina mumificiranog ploda može otkriti mnogo informacija o tome kad je došlo do uginuća. Na primjer, pred kraj drugog tromjesečja fetus je dug oko 8-10 centimetara, otprilike veličine miša. Ako se nešto dogodi u to vrijeme, rast će prestati i fetus će se mumificirati. Također, možemo izvući određene zaključke i ako je bilo više mumificiranih plodova koji su iste ili različitih veličina. To u prvom redu može ukazivati na jedan incident koji je doveo do uginuća fetusa. U drugom slučaju može ukazivati na nekakav trajniji problem poput parvovirusa.

Čimbenici koje također treba uzeti u obzir ako dođe do povećanja broja mumificiranih plodova uključuju bolesti, agresivno ponašanje u svinjcu, kretanje na farmi, pa čak i vrijeme davanja određenih injekcija. Ključno je potražiti uzorke u veličini mumificiranih plodova kako biste bolje razumjeli specifične probleme koje treba riješiti na farmi.

Cijepljenje prije suprasnosti i upravljanje farmskim patogenima mogu smanjiti broj mumificiranih plodova. Kod krmača koje se drže na otvorenom, osobito u vlažnije doba godine, trebale bi se primjenjivati dodatne mjere za pojačanu kontrolu leptospiroze, kao što je održavanje suhog okruženja ili smanjenje patogena učinkovitim korištenjem antibiotika. Prelaskom na grupni smještaj tijekom gravidnosti, moramo uvijek dalje učiti o postupanju s krmačama u velikim skupinama. Ima dosta mogućnosti za smanjenje šepavosti i gubitaka tijekom gravidnosti već samim smanjivanjem agresije između krmača u oborima. 

Vrijeme premještanja u boksove s obzirom na suprasnost, veličina boksova i skupina, dizajn hranilica, količina vlakana u hrani, dostupnost vode i prilagođavanje okoliša – sve to moramo vrednovati kad želimo odrediti siguran i produktivan način uzgoja svinja koji odgovara i ljudima, i životinjama na farmi. Danas postoji mnogo načina za uzgoj svinja. Uvijek postupajte na siguran način i imajte na umu zdravlje i dobrobit krmača i prasadi kad primjenjujete nove ideje na svojoj farmi.

Izvor: Alltech Hrvatska

Prethodni članakSredstvima Programa ruralnog razvoja RH uredile kušaonicu sira
Sljedeći članakLjekovita poljska preslica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.