Šest sektorskih stočarskih Odbora Hrvatske poljoprivredne komore održalo je sredinom rujna hitan sastanak na kojem je ponovo razmatrana teška situacija u stočarskom sektoru koja je uvjetovana globalnim tržišnim poremećajima. Sastanak Odbora iz sektora stočarstva HPK održan je zbog nastavka nepovoljnih tržišnih okolnosti u stočarskom sektoru koje su nastavljene i nakon razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem u Vladi RH početkom mjeseca. Na tom sastanku se razgovaralo o stanju na tržištu stočne hrane i energenata, procjenama tržišnih kretanja, stanju otkupa mlijeka i živih svinja, kao i strateškim smjernicama za povećanje obujma korištenja obnovljivih izvora energije na farmama.
Predstavnici i dionici stočarskih sektora na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem jednoglasno su zaključili da je situacija u stočarskim sektorima izuzetno nepovoljna te da je potrebna hitna intervencija Vlade RH.
Sprječavanje kolapsa
Kako bi se sagledalo trenutno stanje u sektoru, a temeljem analiza povećanja troškova proizvodnje, zbog globalnih poremećaja na domaćem tržištu, na jučerašnjem sastanku predložene su hitne kratkoročne te srednje i dugoročne mjere. Sve kako bi se spriječio kolaps u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mlijeka.
Na sastanku svih 6 Odbora iz stočarskog sektora zaključeno je kako je potrebno na idućem sastanku definirati rokove i iznose kratkoročnih mjera pomoći te da APPRRR u što kraćem roku krene s isplatom jesenske rate potpore stočarima do 15. listopada (isplata 90 % iznosa od iznosa potpora), ističu u HPK.
Zaključci i prijedlozi svih donesenih mjera:
Kratkoročne mjere
- jednokratna potpora
- ranija isplata potpora ( do 15.10.)
- zadržavanje kukuruza i uljarica u rh (obnova robnih zaliha)
Srednje-dugoročne mjere
- obilježavanje hrvatskih proizvoda
- obnovljivi izvori energije (solari)
- klanje na gospodarstvima i prerada
- rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta
- kapitalno investiranje u skladišta žitarica i prerada
Poslovanje s gubitkom
Tekuća godina može se okarakterizirati kao izuzetno teška za stočare. Njihov trenutni položaj na domaćem, ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih post COVID-19 krizom.
Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka pokazala je kako je došlo do naglog rasta cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke. On je do skoka u 2021. g. ukupno bio do otprilike 50 % materijalnih troškova. Trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 % materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane. U nekim je slučajevima rast cijena veći od 50 %.
Tablica 1: Prosječna cijena žitarica, uljarica i prerađevina (2015.- 2020.) u odnosu na 2021.2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 Avg. 15′-20′ % avg. 15′-20′ vs 2021 Kukuruz (kn/kg) 1.06 1.03 1.08 1.08 1.04 1.11 1.45 1.07 35.95% Ječam (stočni) (kn/kg) 1.17 0.96 0.94 1.11 1.26 1.04 1.29 1.08 19.44% Pšenica (kn/kg) 1.22 0.98 1.09 1.16 1.22 1.19 1.46 1.14 27.70% Pšenično krmno brašno (kn/kg) 0.98 0.97 0.81 0.94 0.98 0.92 1.23 0.93 31.79% Zob (kn/kg) 1.16 1.07 0.95 1.01 1.02 1.05 1.08 1.04 3.51% Soja (kn/kg) 2.53 2.47 2.84 2.35 2.37 2.67 3.82 2.54 50.49% Sojina sačma (kn/kg) 3.03 2.67 2.84 2.93 2.75 2.92 3.34 2.86 16.92% Suncokretova sačma (kn/kg) 1.89 1.56 1.32 1.32 1.71 1.78 2.52 1.60 57.83%
Izvor: Obrada iz analize FAZOS-a prema podacima TISUP (http://www.tisup.mps.hr); 2021.
Kako bi pružili detaljniju sliku trenutnog položaja stočarskih proizvođača u Hrvatskoj primijenjena je analiza govedarstva i to tov goveda, sustav krava – tele i proizvodnja mlijeka, tov svinja, tov pilića i proizvodnje jaja putem cijene koštanja kn/kg tovljenika, kn/l mlijeka odnosno kn/kom.
Klasični oblik analitičke kalkulacije temelji se na izračunavanju cijene koštanja poljoprivrednih proizvoda. U nju se uračunavaju svi troškovi nastali u proizvodnji. Izračunava se tako da se ukupni troškovi dijele s količinom dobivenog proizvoda.
Cijena koštanja je važan pokazatelj za proizvođače. Ona predstavlja proizvodnu cijenu ispod koje proizvođači ne mogu ostvariti pozitivni financijski rezultat. Odnosno, cijena koštanja je zapravo trošak po jedinici učinka i ispod nje gospodarski subjekt posluje s gubitkom. Cijena koštanja ovisi o nizu činitelja proizvodnje. Ponajviše o troškovima vlastite i kupljene stočne hrane odnosno vrste i količina hrane. Zatim o nabavnoj, ulaznoj vrijednosti tovljenika, te cijeni po kojoj se proizvod prodaje na tržištu.
Struktura hranidbe u kalkulacijama cijene koštanja svake pojedine proizvodnje izrađena je prema priznatim literaturnim izvorima. Ishrana stoke uključuje voluminozna krmiva poput silaže i sijena, te koncentrirana krmiva odnosno krmne smjese u svrhu postizanja adekvatnog dnevnog prirasta ovisno o vrsti stoke
U strukturu prihoda ubrojena su i izravna plaćanja odnosno proizvodno vezane potpore onim sektorima koji ih primaju. Ubrojene su i izravne potpore IAKS mjera ruralnog razvoja.
Zbog naglog rasta osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji, odnosno hrane koja predstavlja jedan od glavnih varijabilnih troškova u ovakvom tipu proizvodnje, za očekivati je bitno težu poslovnu situaciju domaćih stočara u odnosu na razdoblje prije COVID-19 krize.
Uz ove čimbenike vrlo je nepovoljno vanjsko okruženje. Ono se prvenstveno odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu. Roba se izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi uzrokovani prirodnim nepogodama. Velika suša u pašnom dijelu godine, potresom pogođena područja i drugo.
Tablica 2. Prosječna cijena stočne hrane (2015.-2020.) u odnosu na 2021.2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 Avg 15′-20′ % avg 15′-20′ vs 2021 Mliječni nadomjestak za telad (kn/kg) 7.19 6.99 7.69 7.87 7.85 8.11 8.83 7.79 13.35% Starter za telad (2 mj.) (kn/kg) 2.43 3.09 3.38 3.51 3.21 3.16 3.38 3.17 6.77% Kr.smjesa za tov junadi <250 kg (kn/kg) 1.68 1.80 1.78 1.76 1.72 1.70 1.79 1.75 2.45% Kr.smjesa za tov junadi >250 kg (kn/kg) 1.54 1.62 1.33 1.32 1.46 1.46 1.59 1.47 7.85% Kr.smjesa I.za krave muzare 19% bjelanč. (kn/kg) 2.13 2.20 2.02 1.94 1.96 1.88 2.09 2.03 2.88% Kr.smjesa II.za krave muzare 13% bjelanč. (kn/kg) 1.51 1.8 1.62 1.76 1.74 1.89 1.91 1.75 9.32% Superkoncentrat za krave muzare (kn/kg) 3.28 3.11 2.98 3.04 3.02 3.05 3.16 3.09 2.22% Kr.smjesa-odojci-od 10-20 kg (kn/kg) 3.42 3.26 3.17 3.26 3.23 3.25 3.53 3.30 6.88% Kr.smjesa-odojci-od 20-30 kg (kn/kg) 2.52 2.51 2.25 2.34 2.30 2.39 2.69 2.43 10.76% Superkoncentrat za odojke (kn/kg) 5.30 4.86 4.86 4.88 4.72 4.69 5.10 4.92 3.75% Kr.smjesa-svinje-<60 kg (kn/kg) 1.91 1.86 1.77 1.69 1.66 1.65 1.84 1.77 4.04% Kr.smjesa-svinje->60 kg (kn/kg) 1.70 1.70 1.65 1.69 1.60 1.62 1.78 1.68 6.13% Starter za piliće (kn/kg) 2.76 2.80 2.69 2.77 2.79 2.76 2.98 2.79 6.70% Kr.smjesa za tov pilića od 5-7 tj. (kn/kg) 2.54 2.44 2.46 2.47 2.64 2.42 2.67 2.52 5.95% Završna kr. smjesa za piliće (kn/kg) 2.39 2.25 2.31 2.32 2.58 2.37 2.61 2.40 8.56% Superkoncentrat za piliće (kn/kg) 4.59 4.36 4.11 4.18 4.23 4.14 4.33 4.28 1.24%
Sukladno rastu cijena žitarica i uljarica rastu cijene stočne hrane u tekućoj godini na domaćem tržištu. Rast cijena stočne hrane nije još toliko izražen. U skorije vrijeme očekuje se brži porast cijena navedenih proizvoda koji u pravilu prate rast cijena ratarskih kultura.
–Takva situacija na tržištu uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva. Sukladno tome razlika cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena kod tova junadi iznosi (-5,16 kn), sustavu krava – tele (-4,66 kn), proizvodnje mlijeka (-1,58 kn), tova svinja (-4,06 kn), tova pilića (-2,43 kn), proizvodnje jaja (-0,16 kn), slična tržišna situacija također je u sektoru ovčarstva i kozarstva, ističu u HPK.
Prijetnje sektoru stočarstva promjenom ZPP-a od 01.01.2023.
Kao dodatan razlog iz kojeg bi nositelji agrarne politike trebali što prije intervenirati u sklopu sektora stočarstva leži u činjenici kako od 01.01.2023. godine dolaze promjene vezane uz iznose potpora. Poglavito vezane za smanjenje iznosa proizvodno vezanih potpora sektoru govedarstva u sklopu novog ZPP-a.
Simulacija potencijalnog izgleda nove omotnice za izravna plaćanja uz koju je i izrađena simulacija tržišnih kretanja govedarskog i svinjogojskog sektora putem modela parcijalne ravnoteže ukazuje kako svako daljnje smanjenje izravnih plaćanja značajno utječe poglavito na sektor govedarstva koji je subjektom proizvodno vezanih potpora.
Tablica 3. Potencijalni izgled omotnica I. i II. stup od 2023.-2027.I. stup Izravna plaćanja (IP) 2015-2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 IP omotnica (mln EUR) 373 373 387.1 387.1 387.1 387.1 387.1 387.1 Mehanizam transfera sredstava 15% EAFRD to EAGF 15% EAFRD to EAGF 15% EAFRD to EAGF 5% EAFRD to EAGF 5% EAFRD to EAGF 5% EAFRD to EAGF 5% EAFRD to EAGF 5% EAFRD to EAGF IP omotnica nakon transfera (mln EUR) 422.8 436.4 438.9 401.9 401.9 401.9 401.9 401.9 Eco shema (% IP omotnice) – – – 25% 25% 25% 25% 25% Umanjenje buđeta zbog eko shema (%) – – – 10% 10% 10% 10% 10% Ukupno IP omotnica 422.8 436.4 438.9 361.2 361.2 361.2 361.2 361.2 Proizvodno vezana potpora mln (EUR) 15% 15% 15% 12% 12% 12% 12% 12% 64.9 66.9 67.4 48.2 48.2 48.2 48.2 48.2 II. stup Ruralni razvoj (RR) RR omotnica + Next Gen (mln EUR) 332.2 422.8 439.3 297.3 297.3 297.3 297.3 297.3 RR omotnica nakon transfera (mln EUR) 282.3 359.4 373.4 282.4 282.4 282.4 282.4 282.4
Temeljem zaključaka s održanog sastanka Hrvatska poljoprivredna komora uputila je sredinom rujna 2021. g. hitan dopis Ministarstvu poljoprivrede u kojem se traži od resornog ministarstva da hitno organizira novi sastanak, budući da je položaj stočara u RH s obzirom na novonastali poremećaj na tržištu žitarica nepovoljan i rizičan za cijeli sektor.
Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora
