Pojava kad životinje počinju lizati zidove i ostalu stajsku opremu (lizavost) ili čak odgrizati dijelove jasala i hraniti se ostalim nejestivim predmetima (alotriofagija) znak je poremećenog prometa mineralnih tvari u organizmu životinje.

Iako uzroci ovog poremećaja mogu biti različiti, najčešće se radi o nestašici mineralnih soli u hrani ili pak njihovoj dostatnoj količini, ali zbog nastale poremetnje u funkciji probavnog sustava životinja ih nije u mogućnosti iskoristiti iz hrane.

Lizavost zbog nestašice mineralnih tvari u hrani

Takav oblik lizavosti kod krava najčešće se javlja zbog konstantnog boravka u staji i jednostrane hranidbe suhom voluminoznom krmom. Rijetko se javlja kod pašnih životinja, a ako je ipak to slučaj, tada goveda pasu na tlima i pašnjacima koji su siromašni fosforom, natrijem ili drugim mineralnim tvarima, posebno u sušnim i krmom oskudnim godinama. Uzrok lizavosti kod krava može biti i prevelika kiselost hrane, koja primjerice nastaje zbog dugotrajne hranidbe silažom te prevelike količine bjelančevina ili sirove vlaknine u obroku.

Nestašica mineralnih soli u hrandibi može uzrokovati lizavost kod krava

Lizavost se može javiti i kod teladi, prvenstveno onih jedinki koje se drže u lošim smještajnim uvjetima i hrane neodgovarajuće pripremljenim i nekvalitetnim mliječnim zamjenama. Telad tada liže zidove, ali i vlastitu kožu, zbog čega se u probavnom sustavu može nakupiti veća količina dlaka koje ometaju probavu.

Nestašica mineralnih soli u hrani može uzrokovati lizavost kod svinja, a očituje se zbog držanja u zatvorenom prostoru bez ispusta, prevelikog broja životinja po jedinici površine, slabe prirodne osvjetljenosti nastambe, jednolične hranidbe žitaricama i nedostatka zelene krme u obroku. U težim slučajevima kod svinja se može pojaviti kanibalizam, a očituje se u proždiranju posteljice i vlastitog podmladka poslije prasenja, odgrizanju repova i uški kod prasadi i pijenja vlastite mokraće.

Lizavost krava

Lizavost zbog nestašice mineralnih soli može se javiti i kod ovaca, prvenstveno stada koje se zimi drže u staji i hrane nekvalitetnom krmom. Takve će ovce ujedno proizvoditi mlijeko loše hranidbene vrijednosti, koje ne može zadovoljiti potrebe sisajuće janjadi za mineralnim tvarima. Zbog toga će janjad odgrizati dijelove vune ovaca, prvenstveno na onim mjestima koje su onečišćene balegom i mokraćom. U takvim slučajevima klupko vune može začepiti dijelove probavnog sustava, zbog čega nastaju nadam, grčevi (kolike) i uginuće životinja.

Liječenje i profilaksa

Lizavost zbog nestašice mineralnih tvari u stajski držanih krava liječi se promjenom načina hranidbe. Ponekad je sastav obroka dovoljno promijeniti djelomično, tako da se daje više kvalitetnog sijena (zimi) ili svježe zelene krme (ljeti), a manje silaže i drugih kiselih krmiva. Osim toga, u obrok treba dodavati mineralno – vitaminske premikse (primjerice Kostovit, Pliva) prema uputstvima proizvođača. U težim slučajevima uputno je da veterinar kravama injekcijski aplicira A – D3 – E vitamine. Kod pašno držanih životinja treba promijeniti mjesto ispaše i životinjama dodatno davati vitaminsko – mineralne premikse, a teladi osigurati odgovarajuće uvjete smještaja i hraniti u skladu s pravilnom kombinacijom hranjivih tvari u skladu s dobi životinja.

Lizavost svinja zbog nestašice mineralnih soli u hrani također se liječi promjenom načina hranidbe i u obroku daje kvalitetna trava, mineralno – vitaminski premiksi i prema potrebi  injekcije A – D3 – E vitamina. 

Dojnim ovcama treba osigurati ispust i pravilnu hranidbu, a janjad koja nagriza vunu treba odvojiti i dobro hraniti, dodavajući u obrok gotove mineralno – vitaminske premikse.

Krave na vanjskoj ispaši rjeđe obolijevaju od lizavosti

Lizavost zbog poremetnje u funkciji probavnog sustava

To je drugi oblik lizavosti kad količina mineralnih tvari u hrani može biti dostatna, ali zbog djelovanja crijevnih nametnika i upale sluznice dođe do onemogućavanja njihove resorpcije (upijanja) u probavnom sustavu i posljedično tome pojave lizanja zidova ili čak odgrizanja dijelova jasli i drugih predmeta u staji. Pri takvoj pojavi lizavosti u većini slučajeva je dovoljno životinje tretirati odgovarajućim endoparaziticima. Pritom treba spomenuti da izmet liječenih životinja u prva dva dana nakon dehelmintizacije treba sakupiti i neškodljivo ukloniti (npr. biotermička sterilizacija).

Na kraju kažemo da se lizavost može pojaviti zbog nekih drugih uzroka (bolesti probavnog sustava, metaboličke bolesti i dr.). Stoga se pri pojavi lizavosti životinja treba obratiti za pomoć veterinaru, koji će na osnovu utvrđivanja razloga ovog poremećaja poduzeti odgovarajuću terapiju.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakLjetna sjetva povrća
Sljedeći članakZarazna agalakcija ovaca i koza
prof. dr. sc. Željko Pavičić
Od 1993. godine stručni suradnik Gospodarskog lista. Dosada je objavio više od 400 popularizacijskih članaka u istoimenom časopisu iz područja veterinarske medicine, animalne proizvodnje i biotehnologije te u Biblioteci Obitelj i gospodarstvo stručne knjige „Pripravljanje sira u kućanstvu“ (1996.), „Mlijeko i prerađevine“ (1996.), „Kolinje i mesni specijaliteti“ u tri izdanja (1997., 2001. i 2003.) „Domaće kobasice – od izrade do jela“ (2004.), kao i „Mlijeko od mužnja do sira“ (2006.). Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1992. godine, Višu poljoprivrednu školu u Križevcima 1994. i Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku 1998. godine. Od 1995. godine zaposlen je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa je ponašanje, dobrobit i higijena životinja te veterinarska sanitacija. Objavio je u autorstvu, odnosno suautorstvu više od 200 znanstvenih radova u časopisima i zbornicima skupova te tri sveučilišna udžbenika i dva priručnika. Redoviti je profesor u trajnom zvanju od 2014. godine. Iste godine izabran je za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvršten je u prvo izdanje WHO is WHO u Hrvatskoj (2011.).