Moć fitododataka u hranidbi životinja

Zašto su žumanjci nekih jaja intenzivno žuti (ili narančasti), a drugi gotovo bijeli? Odakle dolazi ta intenzivna boja koju često povezujemo s kvalitetnijim jajima – od genetike, hranidbe ili nekog trećeg čimbenika? Sve se više važnosti pridaje prirodnim rješenjima, od kojih posebno treba istaknuti fitododatke. Stoga je i očekivano postaviti pitanje na koji način spojevi iz đumbira, češnjaka i sličnog bilja utječu na kvalitetu namirnica animalnog podrijetla?

Fitododatci ili fitogeni dodatci (eng. phytogenic feed additives) su prirodne tvari biljnog podrijetla koje se dodaju u hranidbi životinja, a s ciljem poboljšanja zdravlja životinje, pozitivnog utjecaja na kvalitetu animalnih proizvoda (mesa i jaja) te proizvodnih rezultata. Riječ je o pravom „biljnom arsenalu“ –  od cijelih biljaka pa do njihovih pojedinačnih dijelova (listovi, cvjetovi, kora, korijen). No, ono što zaista fitododatke čini posebnima jest njihov kemijski sastav. Sadrže bioaktivne sastojke koji se mogu klasificirati na: alkaloide, flavonoide, fenolne kiseline, saponine, terpene i dr. Iako su navedeni spojevi evolucijski nastali kao obrana protiv nepovoljnih okolišnih čimbenika i nametnika, u stočarstvu se ta obrambena moć pretvara u „napadačku“ – antimikrobna, antioksidativna, imunomodulacijska svojstva te niz drugih.

Koji se fitododatci najčešće koriste u stočarstvu?

Kvaliteta mesa, jaja i mlijeka ne počinje u prerađivačkoj industriji, već mnogo ranije – u hranidbi životinja. Izuzev uobičajenih krmnih smjesa i obroka, sve češće pronalazimo začinsko biljke koje se stoljećima koristi u prehrani ljudi. Tablica 1. prikazuje najčešće fitododatke koji se koriste u modernoj stočarskoj proizvodnji, poput češnjaka, ružmarina, origana, kadifica i sličnih. Također, prikazani su najvažniji bioaktivni sastojci, karakteristični za određenu biljnu vrstu, te njihova svojstva. Većina fitododataka štiti organizam od oksidativnog stresa. Naime, u tijelu svake životinje neprestano nastaju slobodni radikali koji oštećuju stanice, ubrzavaju starenje, a u konačnici i negativno utječu na samu proizvodnju. Bioaktivni spojevi, poput fenolnih kiseline i flavonoida, prisutnih u celeru, peršinu, kadifici ili ružmarinu, djeluju kao prirodni štit koji neutralizira te štetne molekule. Djelovanje fitododataka se ne zaustavlja na antioksidativnoj zaštiti. Prava priča započinje ondje gdje ih ne možemo vidjeti – u mikroskopskom svijetu probavnog sustava životinje.

Upravo se tamo odvija neprestana borba između štetnih i korisnih mikroorganizama, a pobjednik odlučuje o zdravlju životinje i kvaliteti namirnice animalnog podrijetla. Saveznici postaju spojevi iz origana, kadulje, klinčića ili češnjaka, narušavajući strukturu bakterijskih stanica i usporavajući rast štetnih mikroorganizama. Vjerojatno najznačanije djelovanje fitododataka odnosi se na promjenu kemijskog sastava i senzornih svojstava proizvoda. Primjerice, dodatak ružmarina, kadulje i origana (pileće i svinjsko meso) uzrokovalo je povećanje udjela višestruko nezasićenih masnih kiselina te smanjenje omjera n-6 i n-3 masnih kiselina, povezanih s nizom kardiovaskularnih bolesti. Treba naglasiti kako kvaliteta mesa ne ovisi samo o hranidbi, već i o nevidljivim kemijskim procesima koji se odvijaju unutar mišićnog tkiva. Jedan od primjera jest lipidna oksidacija, odnosno oksidacija masti koja rezultira stvaranjem neugodnog mirisa, okusa i promjena u boji mesa. Sposobnost njezina usporavanja imaju fitogeni ekstrakti bogati antioksidansima (npr. ružmarin ili origano).

Tablica 1. Primjeri najčešće korištenih fitododataka u hranidbi životinja

* izrada autora prema Kholif, E.A., Anele, Y.U., Patra, K.A., Varadyova (2021). The Use of Phytogenic Feed Additives to Enhance Productivity and Health in Ruminants, Frontiers in Veterinay Science, 8: 685262;  Kiš, G., Bedeković, D., Prpić, Z. (2025), Fitogeni pripravci u hranidbi životinja i njihov utjecaj na kvalitetu mesa, Meso, 4: 313 – 321; Siddiqa, A., Khaliq, A., Sultan, T.M., Chugthai, J.F.M., Ahsan, S., Khalid, W., Suleria, H. (2025). Characterization of Polyphenolic Compounds and Antioxidant Activities of Tagetes Flowers With Varying Treatments Using LC‐ESI‐QToF‐MS/MS, Food Science & Nutrition, 13(10): e71047.

Što zapravo stoji iza privlačne crvene boje svježeg mesa na policama trgovina?

Vizualan dojam mesa potrošači često povezuju sa svježinom, odnosno stabilnošću mišićnih pigmenata. Naime, boja mesa potječe od mioglobina – proteina koji na sebe veže kisik u mišićnim stanicama. Svježe meso prepoznajemo po svijetlocrvenoj boji, dok s većom količinom mioglobina boja postaje tamnija (govedina). No, kada boja prijeđe u smeđu, znak je starenja mesa, kao posljedice oksidacije mioglobina.

Mali cvijet mijenja boju žumanjka jajeta

Kadifica (Tagetes erecta), nativna biljka Srednje Amerike, stoljećima se koristila u ljekovite svrhe i kao prirodni pigment hrane te tkanine. Ovisno o sorti, boja kadifice varira od svijetlo-narančaste do intenzivno narančasto-žute boje. Pigmenti koji stvaraju boju su karotenoidi, prvenstveno lutein i zeaksantin, a razvili su se kao posljedica zaštite biljke od UV-zračenja i ostali nepovoljnih uvjeta. Znanstvena istraživanja pokazuju da dodatak kadifice (Tagetes erecta) od 1 do 3 % u smjese, uzrokuje taloženje karotenoida i promjenu boje (intenzivnije) žumanjka. Osim što tada jaje vizualno privlači potrošače, spomenuti karotenoidi također djeluju kao antioksidansi štiteći masne kiseline i vitamine. Upravo nas fitododatci podsjećaju kako i najmanji sastojci hrane mogu imati snažan učinak na kvalitetu hrane koju konzumiramo.