Na području Republike Hrvatske uzgaja se 16 pasmina ovaca od kojih je 9 autohtonih hrvatskih pasmina. Prema podacima Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ) u 2021. godini zabilježeno je 705.134 grla ovaca. Ovca je općenito izuzetno bitna životinja za održavanje ekosustava.
Kad govorimo o otočkim ovcama one održavaju biološku ravnotežu otoka. Dan danas na spomen riječi ovca većini prvo padne na pamet paška janjetina i paški sir. No, osim visoko kvalitetnog mesa i mlijeka ovca svaki dan na sebi „nosi“ zaboravljeno blago, svoj „kaput“, vunu. Tekstilno vlakno koje se dobije striženjem ovaca u proljeće u prosjeku daje 0,5 – 1 kg vune po ovci. Po sastavu vuna je složen protein koji se milijunima godina prilagođavao klimatskim uvjetima s ciljem zaštite toplokrvnih životinja. To je ekološki prihvatljiv, u potpunosti biorazgradiv i prirodni materijal.
Jeste li znali?
Vuneno vlakno je izuzetno elastično. Može se saviti i do 20.000 puta bez oštećenja, za razliku od svile koja je također prirodno vlakno, ali se oštećuje već nakon 2.000 savijanja. Nije svako vuneno vlakno isto, niti svaka postiže istu cijenu. Cijena je diktirana od strane debljine, kvalitete, finoće, obojenosti vlakna vune te se prema tim parametrima i sama vuna dijeli u tri skupine: merino vunu, crossbread vunu te grubu vunu. U Hrvatskoj je najzastupljenija gruba vuna, čak 70 % od ukupne količine te sirovine.
Na žalost u današnje vrijeme sirova vuna koja je teško razgradiva većinom završi u prirodi kao otpad te je postala ekološki problem. Samo se na otoku Cresu svake godine baci do 10 tona ovčje vune. U Hrvatskoj, ali i regiji, imamo pozitivne primjere poput Udruge Ruta Cres, Eko Breg-a, Wool-line d.o.o. Sarajevo i mnogih drugih koji svojim inovacijama, trudom i radom oživljavaju potencijale ovog bogomdanog prirodnog vlakna.
Vuna ne gori, odbija vodu, jednom obojena ne gubi boju
Danas je još uvijek njezina primjena najraširenija u području tekstilne industrije kod proizvodnje odjevnih predmeta poput vesti, papuča, cipela, zatim u proizvodnji službenih uniformi (vatrogasaca, policajaca, vojske), kapa, šešira, šalova, rukavica, medicinskih pojaseva, pokrivača, navlaka za madrace, tepiha, prostirki i sličnih proizvoda.
Primjena ovčje vune u poljoprivredi
Zbog svojih svojstava, otpornosti te hranjivosti pronalazi svoje mjesto u poljoprivredi, naročito u vrtlarstvu. Otočka sirova, neoprana vuna bogata je lanolinom, prirodnim voskomte se zato naziva masnom vunom.
Svoju primjenu je našla u malčiranju poljoprivrednih kultura ili u proizvodnji komposta. Kao malč se može koristiti u tri oblika; sirova vuna, peleti i filcani pokrov. Malč je materijal koji se stavlja u zonu oko biljke s ciljem sprječavanja isušivanja ili erozije tla te sprječavanje rasta korova i pojave različitih štetočinja na biljkama. Gruba i masna vuna oko biljaka zadržava vlagu, zimi grije, a ljeti hladi djelujući kao prirodni izolator. Biljna vegetacija se tako produljuje te se povećavaju i prinosi.
Miješanjem vune i sječke ubrzava se njezina razgradnja, dok prosječna razgradnja traje dvije godine. Drugi način korištenja je u proizvodnji komposta. Od vune dobivamo ekološko gnojivo u obliku peleta koje svojim navedenim svojstvima utječe na poboljšanje plodnosti i strukture tla kao prirodna i ekološki prihvatljiva sirovina. Bezbrojne su mogućnosti iskoristivosti vune.
Ona je zaista vlakno sa 1000 lica. Njezina primjena obuhvaća veliki broj gospodarskih grana te možemo zaključiti da se od nje proizvode ekološki, biorazgradivi, visokokvalitetni i nadasve zdravstveno prihvatljivi proizvodi. Na nama samima je da se više informiramo, da se ponovno vratimo ka prirodi, prirodnim materijalima i podržimo model samoodrživosti. Sirovina nam je na svakom koraku. Dobrom organizacijom, komunikacijom i zajedništvom svako vuneno vlakno može biti adekvatno iskorišteno.
