Ovisno o načinu i području držanja preventiva bolesti janjadi i jaradi bolesti započinje u gravidnosti ovaca i koza, o čemu je već pisano u Gospodarskom listu. Preventivni zahvati se moraju provoditi već od samog poroda posebno u kontekstu higijene držanja netom rođenih životinja.
- staje moraju biti prozračne i čiste bez propuha, prašine i vlage u zraku
- ovce i koze nakon poroda moraju biti odvojene od ostatka stada te im je potrebno osigurati dovoljno prostora za kretanje. U pretrpanim stajama često dolazi do gaženja mladunčadi pritom dolazi do lomova nogu ili uginuća
- pod mora biti suh, čist i redovito steljen dovoljnom količinom suhe i čiste slame. Vlažan pod pogoduje razvoju infekcija ali i invazija različitim vrstama parazita. Vlažnost poda vrlo jednostavno provjerimo ako kleknemo na jedno koljeno, ono mora ostati suho
- važna je higijena jasala i valova iz kojih se mladunčad dohranjuje smjesom jer u slučaju da su onečišćeni balegom postoji npr. mogućnost izbijanja kokcidioze
- janjad i jarad mora biti hranjena dovoljnim količinama mlijeka neovisno o tome sišu li ili ih dohranjujemo mliječnom zamjenom ili mlijekom drugih životinja. U slučaju da majka ima premalu količinu mlijeka mladunčad se često glasa i pokušava sisati druge životinje. Mlade životinje trebaju više energije (mlijeka) za termoregulaciju odnosno slikovito rečeno zagrijavanje tijela jer će u suprotnom uginuti zbog hladnoće (i gladi).
- posljednjih godina sve više uzgajivača prakticira korištenje grijača u odjeljcima u kojima drže janjad i jarad. Toplina omogućava bolji rast mladih životinja, a pozitivno utječe i na opću otpornost.
Kod korištenja grijača potrebno je poduzeti sve mjere kako ne bi došlo do pojave opekotina ili požara.
U dohrani je najbolje koristiti mlijeko iste vrste životinja, a u nuždi se može koristiti i mlijeko krava. Iskusni ovčari uvijek u stadu imaju kozu čije mlijeko koriste u dohrani janjadi. U slučaju da majka ne da sisati važno je provjeriti zdravlje obje polovice vimena. Pored nedostatne hranidbe i prežderavanje naročito mlijekom i smjesom (žitaricama) može dovesti do uginuća.
Ako mlade životinje mršave pored dovoljne količine mlijeka ili drugih krmiva potrebno je napraviti koprološku pretragu kako bi provjerili da li se radi o invaziji parazitima i odabrali odgovarajući lijek, a ne nasumično liječiti.
Važno je napomenuti da već kod ugibanja dva janjeta ili jareta u kratkom vremenu uzgajivači moraju tražiti pomoć veterinara kako bi se utvrdio uzrok uginuća i po mogućnost poslati lešinu na obdukciju. Na temelju uzroka uginuća možemo odrediti preventivne mjere kojima ćemo zaštiti ostatak stada.
Primjer iz prakse je slučaj s farme koza gdje se pojavio proljev kod manjeg broja jaradi i umjesto da je odmah zvao veterinara, uzgajivač ga je pozvao nakon što je uginulo četrdeset (!) grla. Utvrđeno je da se radilo o kokcidiozi i pravovremenim tretiranjem stada gubitci bi bili značajno manji.
Na kraju valja podsjetiti da preventiva bolesti janjadi i jaradi počinje u gravidnosti ovaca i koza, a nastavlja se u prvim satima i danima nakon poroda. Time ćemo značajno smanjiti rizik od pojave bolesti koje mogu uzrokovati značajne gubitke u proizvodnji.
