Upravni odbor Udruge za tov i uzgoj goveda Baby Beef objavio je priopćenje vezano uz obavijest Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o ostvarivanju prava na izravna plaćanja za 2022. godinu.

U priopćenju udruge navodi se da je Agencija za plaćanja (APPRRR) na svojim internetskim stranicama 27.7.2023. g. stavila obavijest da je donijela odluke o ostvarivanju prava na izravna plaćanja za 2022. godinu. Korisnici izravnih plaćanja, prema obavijesti, mogu preuzeti dostavljene odluke o ostvarivanju prava za svoje gospodarstvo preko zaštićene mrežne aplikacije AGRONET. Pojedini članovi Udruge Baby-beef, koji su saznali o objavljenoj obavijesti, preuzeli su dostavljene odluke o ostvarivanju prava. Redom, gotovo svi, bez obzira imali oni kontrolu na terenu ili ne, većinom su sankcionirani sankcijom višestruke sukladnosti putem administrativne kontrole.

Iz udruge ističu da je sama odluka o ostvarivanju prava na potporu za 2022. godinu sadržajno ista za sve adresate, osim dijela izreke. Obrazloženje i utvrđeno činjenično stanje u odlukama ne razlikuju se za pojedine korisnike, štoviše, oni tekstom čak i nisu obrazloženje te utvrđeno činjenično stanje, već navođenje odredbi Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu.

Nelogičnosti odluka APPRRR-a

Iz obrazloženja odluke ne vidi se izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razlozi koji su bili odlučujući pri ocjeni donošenja izreke, razlog zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razlozi donošenja zaključaka te propisi na temelju kojih je donijeta odluka. Isto tako, i sama izreka odluke je nejasna te se iz nje ne može saznati razlog zbog kojeg je korisnik sankcioniran, ona je neodređena. Korisnici nisu pozvani da sami sebi tumače sadržaj dispozitiva.

Razlozi kojima se Agencija vodila prilikom pisanja obrazloženja moraju biti dostatni i relevantni te moraju obuhvatiti sve važne aspekte razmatranog zahtjeva koji su mogli utjecati na konačnu odluku. Ustavni sud Republike Hrvatske je 2020. godine donio odluku kojom je jasno zauzeo stav da su odluke Agencije za plaćanja upravni akti. Oblik i sadržaj upravnog akta je određen Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21). Nužni sastavni dio pisane odluke treba ispuniti osnovnu svrhu tako da u njemu bude na jasan i nedvosmislen način odlučeno o pravima, obvezama i pravnim interesima adresata.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, takvim ponašanjem ozbiljno dovodi u opasnost funkcioniranje pravne države i osnovno načelo građanske demokratske države, načelo zakonitosti. Kontinuiranim ignoriranjem odluka hrvatskih sudova i neprimjenom zakona i provedbenih akata javnopravnih tijela, Agencija dovodi hrvatske poljoprivredne proizvođače u položaj građana drugog reda, smatraju u udruzi Baby beef.

Zašto se kažnjavaju poljoprivrednici?

U priopćenju stoji i da se poljoprivredne proizvođače sankcionira bez ikakve zakonske osnove i objašnjenja da bi vjerojatno shvatili gdje im je mjesto u ovom društvu. To se ne čini samo preko javnopravnih tijela kao što je Agencija za plaćanja, već i prilikom donošenja zakona koji uređuju poljoprivrednu proizvodnju u samom hrvatskom Saboru. Primjer za to je i Zakon o poljoprivredi (NN 118/18., 42/20., 127/20., 52/21., 152/22.) koji u članku 15. stavak (3) propisuje da je korisnik obvezan preuzeti odluku najkasnije u roku od pet dana od dana postavljanja odluke na AGRONET, a stavak (4) ako korisnik ne preuzme odluku s AGRONET-a u roku pet dana od dana postavljanja na AGRONET, dostava se smatra obavljenom istekom roka od pet dana.

Prema Zakonu o općem upravnom postupku (NN 47/09., 110/21.) članak 95. stavak (3) dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave. Indikativan je i način objave odluka za korisnike, na koji se je ovaj put odlučila Agencija za plaćanja. Dosadašnja praksa da se obavijest o odlukama objavi i na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja i putem elektroničke pošte, svela se samo na objavu na mrežnim stranicama Agencije. Da, zakon to dopušta, ali možda se oni koji su pisali odluke i sami srame sadržaja donesenih odluka koje žele sakriti od svijeta, ali pritom sankcioniraju, otimaju i ponižavaju one koji takvo ponašanje nisu zaslužili.

Primjer nesukladnosti i nelogičnosti odluka APPRRR-a

Najveći broj nesukladnosti kod članova Udruge se odnosi na ˝zakašnjenje prijava migracija stoke˝. U mnogim slučajevima se to dogodilo, bez obzira što je  broj utvrđenih nesukladnosti u okvirima dozvoljenog (3 migracije) ili za nesukladnosti nisu krivi proizvođači već nadležne veterinarske ustanove. Prema ˝Pravilniku o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda˝ (članak 15. stavak 1. i 2.) određuju da: Stavak1.; Rok za dostavu podataka u JRG je sedam dana od dana nastale promjene. St.2.; Posjednik je dužan u roku od četiri dana od nastale promjene podatke dostaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Ovlaštena veterinarska organizacija je dužna podatke upisati u JRG najkasnije u roku od sljedeća tri dana.

Dakle, APPRRR je za sve nesukladnosti vezane uz kašnjenje prijava migracija, nakon utvrđivanja  prekoračenja roka od 7 dana za prijave promjena u JRG, bez ikakve daljnje provjere (a mogao je tražiti obrazac PPG od gospodarstava) čijom greškom je došlo do kašnjenja, penalizirala proizvođače.

I to radi tako već godinama bez ikakvih posljedica! Na to Udruga ukazuje već 3 godine. Propust APPRR-a je tim veći, jer je upoznat da većina proizvođača (svi oni koji nemaju ovlaštenje da sami označuju goveda), nema mogućnost uvida u JRG, samim tim niti ne mogu kontrolirati jesu li veterinarske stanice obavile svoj dio obveze za migracije na njihovim gospodarstvima. Teret dokazivanja je na APPRRR-u, a ona ne ulazi u analitiku zona odgovornosti dionika u Pravilnikom propisanom procesu. Iz svega navedenog, jasno je vidljivo da sustav nije u stanju kontrolirati provođenje na terenu odredbe Pravilnika koje je sam propisao. Opravdanja nadležnih o velikom broju notifikacija koje APPRRR mora pratiti, dokaz je da sustav nije osposobljen za provedbu kontrola na zakonit, vjerodostojan i pravedan način. Otežavajuća okolnost po sustav je i činjenica da ga čelni ljudi neargumentirano brane po svaku cijenu.

U Upravnom vijeću Agencije za plaćanje nema niti jednog predstavnika proizvođača koji bi štitio prava poljoprivrednih proizvođača. U adekvatnom tijelu u Poljskoj proizvođači su zastupljeni s 50% članova. Na ovaj način, korisnici nemaju nikakav uvid na rad i mogućnost kontrole provedbenog tijela.

Zaključak je da je nužno od strane Udruge, osmisliti način na koji bi predstavnici DG AGRI (Glavna Uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj EK) bili upoznati s tom neprirodnom situacijom.

Na represivnu politiku odgovor – Ustavna tužba

Agencija računa na strah i neorganiziranost poljoprivrednih proizvođača. Odluke o žalbama, proizvođačima se ne dostavljaju i po nekoliko godina. Sljedeći problem u funkcioniranju APPRRR-a je ne transparentnost u komunikaciji s proizvođačima (sugovornici iz Agencije se ne predstavljaju proizvođačima i većinom ne potpisuju pismenu komunikaciju s proizvođačima, a često se daju oprečne informacije o načinu potrebnog postupanja). Problem poljoprivrednih proizvođača je i upitna osposobljenost i informiranost ljudi u MPŠ-u koji su nadležni za njihovu edukaciju. Na ista pitanja proizvođači dobivaju različite odgovore i nisu sigurni kako da postupe. Prijedlog Udruge je da se oformi stalna zajednička linija komunikacije između Udruge Baby Beef i MPŠ-a, putem koje bi se usklađivale nejasnoće i izbjegavalo dvosmisleno tumačenje propisanih akata. Poljoprivredni proizvođači imaju problema u tumačenju novih Pravilnika.

Udruga traži da u Pravilnicima, uz obvezno označavanje prema legislativi EU, budu i jasno i nedvosmisleno naznačene obveze koje oni moraju ispunjavati. Problem je i što se nakon administrativne kontrole, proizvođačima ne dostavlja nikakva odluka da je ona napravljena te se oni na nju ne mogu žaliti, već su sankcionirani na osnovu proceduralno i kvalitativno upitne metodologije i sustava praćenja koji nije do kraja prilagođen usvojenim pravilnicima. Postavlja se pitanje; čemu služi RGG (registar goveda na gospodarstvu)? Udruga predlaže da on bude inkorporiran u JRG. Zbog svega navedenog, Upravni odbor je predložio da se Udruga obrati Predsjedniku Vlade RH, Saboru RH i putem DG AGRI-a Europskoj komisiji.

Razlog je pokretanje revizije i kontrole ispravnosti i zakonitosti  rada APPRRR-a u provođenju represivne politike prema proizvođačima. Uz to, Udruga će zatražiti pravnu pomoć odvjetničkog ureda specijaliziranog za zaštitu prava svojih članova. Posljedice primjene novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu na terenu po otvorenim i zaključenim natječajima. Upravni odbor HPK je donio jednoglasnu odluku da se pokrene Ustavna tužba i zatraži hitna suspenzija Zakona o poljoprivrednom zemljištu, zbog saznanja da njegovo provođenje može uzrokovati drastično smanjenje u poljoprivrednoj proizvodnji RH. Upravni Odbor Udruge Baby Beef se složio da Zakon o poljoprivrednom zemljištu radi veliku štetu u praksi i može imati nesagledive posljedice, te daje jednoglasnu podršku inicijativi HPK da se pokrene Ustavna tužba i promptno suspendira Zakon, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda RH

Prethodni članakViše od 30 milijuna eura potpore za stočarsku i biljnu proizvodnju
Sljedeći članakPodravka povećava domaću proizvodnju
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362