Nakon vrlo intenzivne jeseni, kad je u pitanju stočarstvo, posebice svinjogojstvo u kojem je glavna i jedina tema danima ili čak tjednima bila afrička svinjska kuga, fokus javnosti se preusmjerio na druge stvari. Uz povremeno skretanje pogleda prema ovoj grani poljoprivrede, više se vremena ipak posvetilo ratarstvu, cijeni pšenice, cijeni kruha, uvozu roba iz Ukrajine, uvozu gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca i slično. No svo to vrijeme, stočari zapravo vrijedno i marljivo rade, proizvode i što je najvažnije, s obzirom na kretanja na tržištu, trebali bi poslovati pozitivno.
Mnogi koji se bave stočarstvom znaju da su kretanja u toj grani vrlo ciklička, pa tako cijene znaju pasti duboko ispod granice održivog, ali isto tako narasti do razina koje proizvođačima omogućuju prilično lijepu zaradu. Samo neka je što više ovih drugih situacija, a što manje ovih prvih. Danas se upravo nalazimo u jednom takvom pozitivnom dijelu ciklusa, u kojem su cijene prasadi, tovljenika, teladi i junadi takve da stočari mogu biti zadovoljni njima. Istovremeno, s padom cijena žitarica i uljarica, pada i cijena stočne hrane, što može samo dodatno veseliti stočare. Povrh toga, uz razvoj tehnologije, ali i same industrije, danas mnoge tvornice stočne hrane pokušavaju (i u tome uspijevaju) putem hranidbe smanjiti broj dana tova. To je ništa drugo nego izravna ušteda za svakog proizvođača koja podiže njegovu efikasnost, a samim time i profitabilnost.
Potvrda svega ovoga vidi se ako pogledamo što se događa s cijenama prasadi i svinja. Cijene prasadi imaju trend rasta od početka ove godine i zadnjih nekoliko tjedana su na razini od 85 € za prase od 25 kg. Usporedbe radi, početkom prošle godine cijena je bila 61 € za prase od 25 kg. Cijena svinje na bazi žive vage je također odskočila od svoje razine od 2 €/kg na koju je pala u siječnju i ona je trenutno 2,20 €/kg žive vage, odnosno 1,72 €/kg, ako govorimo o toploj polovici. Sličan je trend i kod junadi. Danas se cijena kreće oko razine od 3 €/kg žive vage, a ne tako davno cijena je znala biti dosta ispod 2 €/kg žive vage.
Kakva je trenutno situacija u Europi?
Diljem Europe imamo visoke razine cijena, ali ono što nas može zabrinuti je opadajući broj svinja iz godine u godinu. Teško je reći točan broj, ali procjene su da danas imamo oko 7 posto manje svinja u Europi nego što je to bilo 2017. Danas se broj svinja u Europi kreće oko 134 milijuna komada. Procjene su da bi do kraja ovog desetljeća broj svinja u Europi mogao pasti za dodatnih 7 posto, dok bi istovremeno potrošnja mogla pasti za manje od 3 posto. Neki od razloga za takav trend su zakonodavstvo, bolesti i pad potrošnje. Uzgajivači svinja u Europi zakonski su najstrože kontrolirani u svijetu i zbog zaštite okoliša i zbog dobrobiti životinja. Bez obzira na to je li to ispravno ili pogrešno, dobro ili loše, činjenica je da povećava troškove proizvodnje, odnosno pridonosi poskupljenju cijene za potrošače. Kad je bolest u pitanju, tu je glavni problem afrička svinjska kuga. Kontinuirani pritisak na smanjenu upotrebu antibiotika, rezultira višim razinama smrtnosti, što opet negativno djeluje na troškove proizvodnje.
Pad potrošnje svinjetine je trend koji već traje i koji će se nastaviti. Očekuje se da će potrošnja svinjetine pasti za 7,2 posto u Europi do 2032. Europa konzumira oko 18 posto svinjetine u svijetu.
Kriza u svinjogojskom sektoru smanjila je kombiniranu proizvodnju crvenog mesa i peradi u EU-u na 9-godišnju najnižu razinu od 41,4 milijuna tona na početku ove godine, što je pad od 1,3 milijuna tona u odnosu na prethodnu godinu, odnosno čak 3 milijuna tona ispod rekorda zabilježenog 2021. EU proizvodnja svinjskog mesa pokazala je znakove oporavka posljednjih mjeseci, ali je i dalje zaostajala za prošlogodišnjom razinom proizvodnje. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u Njemačkoj i Danskoj, zatim u Španjolskoj, Nizozemskoj i Belgiji. Sličan trend pada proizvodnje svinja vidljiv je i u Kini, gdje je broj svinja procijenjen na 40,4 milijuna komada, što je pad od 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pada i proizvodnja goveđeg mesa, raste broj peradi
Rastući troškovi stočne hrane i smanjena potražnja (i za izvoz i za domaću potrošnju) također su ograničili proizvodnju govedine u EU-u 2023. Promjene u prehrani i utjecaj sve veće inflacije na potrošnju potrošača u EU-u smatraju se ključnim razlozima za pad proizvodnje kombinirane govedine na višegodišnju najnižu razinu od samo 6,6 milijuna tona u 2023., najniže u zadnjih 15 godina. Ozbiljan pad proizvodnje crvenog mesa samo je djelomično nadoknađen daljnjim porastom proizvodnje peradi u EU-u. Proizvodnja je dosegla 3,46 milijuna tona u zadnjem kvartalu 2023., što je povećanje od 3 posto na godišnjoj razini i najveći kvartalni obujam u zadnje tri godine, podižući ukupnu proizvedenu količinu na 3-godišnji maksimum od 13,5 milijuna tona prošle godine (u odnosu na 13,1 milijun tona u 2022.) . Od toga, Italija je zaslužna za 30 posto međugodišnjeg porasta, a slijede je Španjolska (20 posto) i Mađarska (9 posto).
Što je najveći izazov za hrvatske proizvođače? Premda je uvijek najveći fokus na cijenu, pomalo stidljivo, u zatvorenom društvu, svaki proizvođač će potvrditi da su trenutne cijene za njih dobre, a naravno da žele i nadaju se da one budu još i veće. Realnost je takva da je ova razina cijena sada stabilna i treba je maksimalno iskoristiti za akumulaciju sredstava za onaj trenutak kad se ciklus okrene i cijene svinja i junadi padne, a poraste cijena stočne hrane. Još od biblijskih vremena poznato je da sedam mršavih krava može pojesti sedam debelih, odnosno nakon dobre godine, lako može uslijediti loša. Međutim, najveći izazov predstavlja i dalje opasnost od svinjske kuge. Da, ona je i dalje tu i prisutna je i nažalost trebat će dosta truda i borbe da se ta bolest iskorijeni ili u najboljem slučaju da se naučimo na život s time uz prihvatljivu razinu rizika.
Nakon izbijanja bolesti prošle godine, proizvođači su svjesno ili nesvjesno podigli biosigurnosne standarde kako bi zaštitili svoju imovinu, odnosno svinje. Nažalost, samo to nije dovoljno, već je to samo dio rješenja. Najvažniji korak u toj borbi je stavljanje pod kontrolu populaciju divljih svinja. Do sada smo se u borbi s bolesti fokusirali samo na spriječavanje širenja bolesti kroz eutanaziju domaćih svinja na područjima gdje je bolest detektirana. Bez istog principa koji će se odnositi i na populaciju divljih svinja, borba će biti uzaludna, a afrička svinjska kuga ostat će permanentna opasnost za naše stočare, odnosno svinjogojce.
