Zbog nedovoljne vlastite proizvodnje koja ne pokriva potrebe domaćeg tržišta, određene količine mesa u Hrvatskoj se uvoze. Tijekom 2023. godine uvezeno je 187.428 tona mesa i jestivih klaoničkih proizvoda ukupne vrijednosti 689,2 milijuna eura. To predstavlja porast od 21,7 % u odnosu na prethodnu godinu.

Količinski, uvoz je porastao za 4,3 %. Vanjskotrgovinska razmjena mesa u 2023. godini rezultirala je deficitom od 565,9 milijuna eura, što je povećanje od 30,1 % u usporedbi s 2022. godinom, dok je količinski deficit porastao za 10,7 %.

Najviše uvozimo svinjskog mesa

Najveći udio u uvozu činilo je svinjsko meso, s uvezenih 102.416 tona u vrijednosti od 328,7 milijuna eura, uz deficit od 296,8 milijuna eura. Goveđe meso je uvezeno u količini od 35.527 tona, vrijednosti 204,2 milijuna eura, s deficitom od 166,9 milijuna eura. Peradsko meso činilo je 29.253 tone uvoza, vrijednog 83 milijuna eura, uz deficit od 56 milijuna eura. Uvoz ovčjeg i kozjeg mesa iznosio je 1.789 tona, vrijednosti 16,1 milijuna eura, uz deficit od 15,2 milijuna eura. U ukupnom uvozu mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, svinjsko meso sudjelovalo je s 47,7 % ukupne vrijednosti, goveđe meso s 29,6 %, peradsko meso s 12 %, dok je ovčje i kozje meso imalo udio od 2,3 %.

Deficit je djelomično smanjen povećanim izvozom                                  

U razdoblju od siječnja do rujna 2024. godine Hrvatska je, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, povećala količinski deficit razmjene mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 6,4 %, dok je vrijednosni deficit porastao za 8,1 %. Iako se i dalje najviše uvozi svinjsko meso, deficit je djelomično smanjen povećanim izvozom. Istovremeno, u vanjskotrgovinskoj razmjeni živih svinja Hrvatska bilježi suficit, ali je on u 2024. godini manji nego prethodne godine. U devet mjeseci 2024. izvezeno je 12 % manje živih svinja, dok je uvoz porastao za 24 %.

Što se tiče uvoza goveđeg mesa, on je u prvih devet mjeseci 2024. godine količinski povećan za 13,4 %. Izvoz je porastao za 7,4 %, što je dovelo do povećanja deficita za 14,7 %. U tom razdoblju u Hrvatsku je uvezeno 30.545 tona goveđeg mesa u vrijednosti od 180,6 milijuna eura. Izvezeno 5 tisuća tona u vrijednosti od 30,76 milijuna eura. Izvozom živih goveda deficit je u 2024. godini značajno smanjen, za 83 % u odnosu na prethodnu godinu, te je iznosio 3,5 milijuna eura. Količinski izvoz živih goveda povećan je za 37,5 %, dok je vrijednosno porastao za 45 %.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, tijekom prvih jedanaest mjeseci 2024. godine otklasirano je ukupno 963.792 svinjska trupova svih kategorija, što predstavlja povećanje od 6 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najveći obujam klasifikacije zabilježen je u siječnju, srpnju i studenome.

Domaće je tržište pod utjecajem inozemnog

Unatoč najavama o mogućem porastu otkupne cijene svinjskog mesa u studenome i prosincu, očekivano do toga ipak nije došlo. Domaće tržište svinjskog mesa značajno je pod utjecajem inozemnog tržišta, gdje su cijene svinjskog mesa trenutno stabilne. Na prosječnu otkupnu cijenu u Hrvatskoj dodatno utječe ponuda svinja iz zona ograničenog i zaraženog područja, pogođenih afričkom svinjskom kugom. Prosječna cijena svinjskih trupova E klase u Europskoj uniji u tjednu zaključno s 15. prosincem 2024. iznosila je 192,39 €/100 kg. To je za 1,1 % više nego prosječna cijena u Hrvatskoj. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, cijene u EU niže su za 9,18 %, dok su u Hrvatskoj smanjene za 4,41 %. Niže cijene od hrvatskih bilježe se u Danskoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

Otkupne cijene junećih trupova R3 klase tijekom studenoga i prosinca na razini EU-a značajno su porasle, dosegnuvši rekordne vrijednosti. Prosječna EU cijena u tjednu zaključno s 15. prosincem 2024. iznosila je 566,33 €/100 kg, što je porast od 14,27 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U Hrvatskoj, prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase iznosila je 529,04 €/100 kg, što je povećanje od 3,42 % u odnosu na prethodnu godinu.

Foto: pixabay.com