Koncentrirana ili krepka krmiva karakterizira visoki udio lako probavljivih hranjivih tvari i niski sadržaj balasta (celuloze). U pravilu, imaju visoki udio suhe tvari, što ih čini pogodnim za skladištenje bez prethodne primjene tehnologije konzerviranja. Uglavnom služe kao izvor energije i bjelančevina u obrocima životinja.
Prema udjelu pojedine hranjive tvari dijelimo ih na krepka ugljikohidratna krmiva (žitarice), krepka bjelančevinasta krmiva biljnog (leguminoze, uljarice i nusproizvodi prerade uljarica) i životinjskog (riblje brašno, mlijeko i nusproizvodi prerade mlijeka) podrijetla te krmne masti. Osim ove podjele u praksi se koristi podjela koncentriranih krmiva prema sadržaju bjelančevina jer omogućava lakšu međusobnu zamjenu krmiva pri balansiranju obroka za životinje.
Dijelimo ih na krmiva s niskim sadržajem bjelančevina (manje od 14 % sirovih bjelančevina), krmiva sa srednjim sadržajem bjelančevina (s 15 do 18 % sirovih bjelančevina), krmiva sa srednje visokim sadržajem bjelančevina (19 – 26 % sirovih bjelančevina) i krmiva s visokim sadržajem bjelančevina (više od 26 % sirovih bjelančevina).
Krmiva s manje od 14 % sirovih bjelančevina
U najznačajnija krmiva ove skupine spadaju žitarice (kukuruz, ječam, pšenica zob i raž) rezanci šećerne repe i melasa. Kukuruz je najvažnija žitarica u hranidbi životinja, ponajprije kad obrok treba sadržavati znatne količine iskoristive energije. To je vrlo ukusno i lako probavljivo krmivo, pa ga rado jedu sve vrste životinja. Može biti jedini dio obroka ili sastavni dio krmnih smjesa, pri čemu najčešće čini njezin glavni sastojak. U smjesama za životinje u tovu sudjeluje od 50 do 70 %. Preostali dio čine krepka bjelančevinasta krmiva biljnog i životinjskog podrijetla. Kukuruz se dobro iskorištava u smjesama za kokoši nesilice s udjelom do 60 % jer ih, između ostalog, opskrbljuje s karotinom koji utječe na boju žumanjka.
Međutim, veće količine kukuruza u hranidbi pojedinih vrsta i kategorija životinja nisu pogodne jer negativno utječu na kvalitetu krajnjeg proizvoda. Tako, primjerice, veće količine kukuruza u hranidbi tovnih svinja, poglavito u drugoj fazi tova mogu loše utjecati na kvalitetu (tvrdoću) slanine. Stoga udio kukuruza u tom razdoblju treba smanjiti ispod 50 % u smjesi. Veći udio kukuruza u obroku također nije poželjan niti u hranidbi goveda. On nepovoljno utječe na kakvoću masti junadi u tovu i mliječne masti mliječnih krava. Stoga se dnevna količina kod ovih životinja treba ograničiti do 2 kg.
Ječam ima veći sadržaj bjelančevina i manji sadržaj energije od kukuruza. U smjesama koncentrata pojedinih vrsta životinja zamjenjuje udio kukuruza, koji, kao što smo spomenuli, može negativno utjecati na kvalitetu slanine i mlijeka. Tako se u hranidbi mliječnih krava daje u količini od 15 do 20 % u smjesi s drugim žitaricama. U većim količinama može izazvati probavne poremećaje (nadam). Osim toga, vrlo je prikladan u hranidbi svinja u tovu, pa u drugoj fazi tova sudjeluje s udjelom od 25 posto u smjesi. Također se primjenjuje u prihranjivanju sisajuće prasadi s udjelom do 10 % te odbijene prasadi s udjelom do 25 %. U hranidbi konja daje se u kombinaciji sa zobi ili mekinjama. U hranidbi peradi manje koristi zbog njegova nepovoljnog učinka na konzumaciju hrane.
Pšenica se po hranjivoj vrijednosti svrstava odmah poslije kukuruza i zbog svoje ukusnosti je životinje rado jedu. U smjesi koncentrata za krave muzare, tovnu junad, ovce i svinje obično je njezin udio od 20 do 35 posto. U većim količinama nije preporučljiva, jer kod životinja u tovu može uzrokovati osjećaj tromosti, a kod preživača probavne poremećaje. U hranidbi konja pšenicu treba miješati s voluminoznom krmom u cilju sprječavanja pojava kolika.
Također se upotrebljava u hranidbi peradi, pri čemu je kod jednodnevnih pilića njezin omjer u smjesi do 20 posto. Kod starijih kategorija oko 10 posto. Ne preporučuje se korištenje pšenice za hranidbu životinja neposredno nakon žetve, jer kod neadaptiranih životinja može uzrokovati probavne poremećaje.
Zob je ukusno krmivo koje se zbog dobre probavljivosti ponajviše koristi u hranidbi konja. Zbog manje energetske vrijednosti i veće količine sirove vlaknine nije osobito prikladno krmivo za životinje u tovu (junad, svinje i perad). Međutim, poželjno je krmivo u hranidbi rasplodnih krmača i preživača jer sprječava pretjerano gojenje. Daje se i rasplodnim bikovima, ovnovima, jarčevina i nerastima jer povoljno utječe na kvalitetu sperme. U smjesama koncentrata za krave visoke mliječnosti može se upotrebljavati u količini do 30 posto. U obrocima kokoši nesilica može se upotrebljavati oko 20 %. Kod tovnih pilića potiče operjavanje, pa se daje u količini od 10 %. Postoje dokazi da upotreba zobi u hranidbi peradi sprječava pojavu kanibalizma.
Raž je zbog gorkog okusa manje ukusno krmivo od ostalih vrsta žitarica. Najbolje ga koriste ovce tijekom tova jer kao jedino koncentrirano krmivo. Poslije postupnog privikavanja, daje slične rezultate kao i smjesa koncentrata sastavljena iz različitih žitarica. U pogledu hranjive vrijednosti u hranidbi krava, zrno raži je slično zrnu ječma. Najbolji rezultati postižu se kad se udio raži u hranidbi mliječnih krava ograniči na 25 do 30 posto u smjesi. U smjesi za svinje u tovu raž se u prvoj fazi tova daje u količini do 20 %, a u drugoj fazi od 30 do 40 %. Kod tovne junadi smjesa koncentrata može sadržavati 20 % raži. U smjesi koncentrata za radne konje daje se u količini do 30 %. U hranidbi odrasle peradi daje se od 5 do 7 %. Veće količine mogu imati neželjan učinak na proizvodne rezultate peradi i pojavu ljepljivog (vodenog) izmeta.
Zbog mogućih štetnih utjecaja raži na zdravstveno stanje i proizvodne rezultate ne preporučuje se davati u hranidbi mladih kategorija životinja (peradi, prasadi, janjadi i teladi). Osim toga, njezina upotreba neposredno nakon žetve može uzrokovati ozbiljne zdravstvene poremećaje kod svih vrsta i kategorija životinja. Stoga je treba obavezno uskladištiti i nakon nekoliko tjedana postupno uvoditi u hranidbu životinja.
Šećerna repa i nusproizvodi u hranidbi
Rezanci šećerne repe predstavljaju tipično ugljikohidratno krmivo, a dobivaju se nakon izdvajanja šećera iz repinog korijena. Najviše se koriste u hranidbi mliječnih krava u količini od 20 do 25 kg na dan, te u tovu junadi u količini do 40 kg na dan. Ovcama se daju u količini do 2 kg dnevno, a konjima koji sudjeluju u radu do 10 kg dnevno. Svježi repini rezanci su podložni kvarenju, pa se konzerviraju kiseljenjem ili podvrgavaju prešanju i umjetnom sušenju. Kravama muzarama se najčešće daju u količini od 3 – 4 (6) kg, ovcama od 0,2 do 0,3 kg, a konjima oko 4 kg dnevno.
Također se mogu upotrebljavati u hranidbi svinja u količini od 0,5 – 1 kg. Suhi repini rezanci su podložni navlačenju vlage, pa ih treba odgovarajuće skladištiti. Prije upotrebe ih je potrebno namočiti, jer u protivnom dolazi do njihovog naglog bubrenja u jednjaku, što može uzrokovati uginuće životinje.
Melasa je sporedni proizvod koji se dobiva nakon rafiniranja šećera iz šećerne repe ili šećerne trske. Ona predstavlja izvor energije u hranidbi domaćih životinja. Otopljena u vodi primjenjuje se za melasiranje stočne hrane. U tom smislu najveću primjenu ima u hranidbi preživača za poboljšanje ukusa pojedinih vrsta krmiva (kukuruzovina, zobena slama, slabije kvalitetno sijeno). Otopljena melasa dodaje se također krmivima koje se teško siliraju radi osiguranja šećernog minimuma. Osim toga, često se dodaje smjesama koncentrata radi smanjenja prašnjivosti pri miješanju, transportu i hranjenju. U smjesi za krave količina melase se kreće do 15 %. također, takvu hranu treba postupno uvoditi u obroke preživača.
U smjesama za svinje i perad se kreće do 10 %, na način da se u hranidbi svinja koristi nakon 40 kg tjelesne mase životinja. Dodavanje većih količina melase u krmne smjese nije preporučljivo jer mogu nastupiti probavni poremećaji i smanjenje proizvodnih rezultata. Melasa se može također koristiti kao vezivna tvar pri peletiranju hrane u količini od 2 do 5 % te u proizvodnji suhih repinih rezanaca s udjelom od 10 do 20 %. Time se povećava energetska vrijednost i poboljšava ukusnost takve vrste hrane, pa je životinje i bolje jedu.
.){kind=link}