Listovi u donjem djelu trsa zaklanjaju sunčevu svjetlost i toplinu. Odstranjivanjem iz zone grozda (pojas 25 – 30 cm visine) pospješujemo zriobu i preventivno umanjujemo mogućnost zaraze grozda biljnim bolestima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj s defolijacijom obično počinjemo u srpnju, kad na bobicama dolazi do promjene boja (šaranje).

Odstranjivanje lišća već nakon cvatnje

Kod bijelih sorti zelena boja prelazi u žutu, dok kod crnih prelazi u crvenkastu ili crvenkasto-plavu. Bobica postaje sve mekša i nastavljaju se promjene u odnosima šećera i kiselina. Nakon pune zriobe nastupa faza tehnološke zrelosti u kojoj samim gubitkom vode raste i sadržaj šećera.

S odstranjivanjem lišća možemo krenuti već nakon cvatnje, ali trebamo računati na manji prinos. Kožica na bobici ostaje čvršća, a time i otpornija na bolesti vinove loze. Konačna odluka se može donijeti i kad se umanji opasnost od tuče radi toga što lišće štiti od udaraca leda.

Novi uvjeti vinogradarenja

U novim uvjetima vinogradarenja koje su potakle klimatske promjene, prerano uklanjanje lisne mase može dovesti do ožegotina na bobici od prejake insolacije. Povoljne temperature u etapi dozrijevanja su 20-25 °C. U redovima se skida jedna strana i to najčešće istočna. Sa zapadne strane se ne skida, jer je utjecaj sunčeve svjetlosti u popodnevnim satima najjači. Defolijacom, unutar trsa se mijenja fitoklima, poboljšava se aeracija i pada količina vlage od kiše i rose koja je medij prenošenja zaraznih bolesti. Vjetar brže suši unutrašnjost trsa, tako se smanjuje i pojava truleži grozdova.

Otvaranjem grozda nakuplja se veća količina šećera potrebna za alkoholno vrenje. Pred jesen imamo dnevnu akumulaciju šećera od 0,1 – 0,2 % za sunčanih dana. Istovremeno pada količina kiselina u bobicama, a preostala lisna masa stvara dovoljno ugljikohidrata za sazrijevanje: grozdova, mladica i nakupljanje rezervi hrane.

Postoji više načina defolijacije. Na manjim površinama se može izvesti ručno, a na većima strojno:

  • upuhivanjem brze struje zraka okomito na redove
  • kemijskim sredstvima – defolijanti

Kod primjene ove ampelotehničke mjere treba voditi računa o sorti, jer neke vole blagu sjenu za dozrijevanje npr. sorta kardinal.

Defolijacija utječe i na kemijski sastav soka:

1. Smanjuje se udio jabučne kiseline

2. Povećava se udio fenolnih spojeva

3. Dolazi do modifikacije aromatskih spojeva

Strojna defolijacija

Defolijator brenda COLLARD uklanja lisnu masu na trsu brzim protokom niskog tlaka zraka preko prilagodljivih defolijatorskih glava. Prilagodba se obavlja preko hidraulike traktora.

Defolijator Collard

Uređaj za defolijaciju vinove loze EB 490 otkida listove pomoću valjaka koji se nasuprotno vrte na prilagodljivim glavama. Jedan valjak je od plastike i izbrazdan dok je drugi vibrirajući i elastičan. Dvije klizne šine osiguravaju siguran razmak od trsa tako da ne dolazi do oštećivanja grozdova.

Uređaj za defolijaciju EB 490
EB 490 Professional HD defolijator u radu, Izvor httpswww.ero.euend

Opremljen je zakretnim mehanizmom s mogućnošću okretanja za 180 stupnjeva kojom se priključuje na podiznu konzolu. Jednostavno se čisti bez otvaranja. Težina je 70 kg. Treba osigurati tlak ulja od 80 bara.

Prethodni članakZašto dolazi do opadanja plodova kod voćaka?
Sljedeći članakOsigurano 7,5 milijuna eura pomoći za gospodarstva pogođena afričkom svinjskom kugom
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.