Danas se smatra kako na svijetu postoji oko 10 000 sorata vinove loze. Većina tih sorata samo su lokalno značajne ili se danas više ne uzgajaju već su očuvane samo u kolekcijama, mješovitim ili ekstenzivnim nasadima. Smatra se tako da je samo 200-300 sorata gospodarski značajno, tj. da se nalaze u komercijalnoj proizvodnji, dok se može reći kako se glavnina svjetske proizvodnje vina danas bazira na 50-ak sorata.
Tako u vodećim vinogradarskim zemljama dominiraju stare, tradicionalne i dobro poznate sorte koje su se nakon toga proširile i u ostala vinogradarska područja svijeta. Takve sorte nazivaju se i klasične ili svjetske sorte. Razlog ovako malom broju sorata koje su u uzgoju leži u njihovim dobrim svojstvima, ali i prepoznatljivosti od strane proizvođača. Hrvatska je pak zemlja koja obiluje autohtonim sortama, te se ujedno i favorizira proizvodnja vina od istih. Smatra se da oko 15-tak autohtonih sorata ima ekonomski značajnu ulogu. Najveći je problem nedostatak odgovarajuće kategorije sadnog materijala (trenutno samo „standard“) da bi se proizvodnja vina od spomenutih sorata podigla na višu razinu.
Klonska selekcija danas je najvažniji način oplemenjivanja vinove loze. Dobila je naziv jer se provodi izborom klonova tj. vegetativnog potomstva koje pripada istoj sorti. Naime zbog teškog uvođenja novih sorata na neko područje, u velikoj mjeri uvjetovanog favoriziranjem tradicionalnih (tzv. starih) sorata od strane potrošača, oplemenjivanjem se nastoje poboljšati postojeće sorte. Klonska selekcija se temelji na unutarsortnoj varijabilnosti, kao posljedici akumuliranja mutacija tijekom dugotrajnog vegetativnog razmnožavanja.
„Novi početak za stare hrvatske sorte vinove loze“
Znanstveni projekt „Novi početak za stare hrvatske sorte vinove loze“, čiji je nositelj Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod voditeljstvom izvanrednog profesora Darka Preinera, započeo je u prosincu 2019.godine, a traje do prosinca 2022.godine. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (Operativni program konkurentnost i kohezija), a uz Agronomski fakultet sudjeluju i Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu, te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu, sveukupno brojeći 20 suradnika na projektu. Jedan od ciljeva projekta je bio utvrditi potencijal autohtonih sorata za proizvodnju vinjaka i utvrditi sastav i sadržaj polifenola u komini (nusproizvodu) različitih autohtonih sorata i razviti inovativni ekstrakcijski postupak za dobivanje polifenola.
U razdoblju od 2019. do 2022. godine Agronomski fakultet je kroz proveo podizanje osnovnog matičnog nasada svih registriranih klonova na Znanstveno-nastavnom pokušalištu Jazbina te proveo potrebno opremanje i podizanje plastenika-mrežanika i podizanje predosnovnog matičnog nasada svih registriranih klonova. Ujedno je kroz navedeni projekt provedena nabava potrebne mehanizacije i opreme za održavanje navedenih matičnih nasada.
Provedena su istraživanja vezana uz iskorištenje potencijala autohtonih sorata vinove loze za proizvodnju vinjaka i to kod sorata Kraljevina, Moslavac, Belina starohrvatska i Belina svetokriška. Kod odabranih sorata nastojalo se primjenom tehnologije koja se koristi u suvremenoj proizvodnji vinjaka te odabirom prikladnog kvasca maksimalno iskoristiti aromatski potencijal autohtonih sorata. Destilacija nakon fermentacija provedena je na složenom destilacijskom uređaju s kolonom i deflegmatorom, kapaciteta 100L na pokušalištu Jazbina.
Na osnovu fizikalno-kemijske analize vinskih destilata od sorata ‘Kraljevina’, ‘Belina starohrvatska’, ‘Belina svetokriška’ te ‘Moslavac’može se zaključiti kako su navedene sorte prikladne za proizvodnju vinskih destilata te rakija od vina i vinjaka u proizvodnoj 2020 godini. Rezultati dobiveni istraživanjem ukazuju na kvalitetnu sirovinu, kvalitetan pristup berbi te pravovremenu vinifikaciju i destilaciju. Kao problem mogla bi se smatrati nešto niža koncentracija viših alkohola u destilatima koji su značajni za buduće
arome vinjaka, a niže koncentracije posljedica su odvajanja prvog toka u destilaciji gdje se oni najviše koncentriraju te provedba istraživanja „na malo“.
Izvor: Gospodarski kalendar
