Gnojidba podrazumijeva opskrbu biljaka makro i mikroelementima. Razlika između tih elemenata nije u njihovoj veličini, već u količinama koje su biljci potrebne za rast i razvoj te stvaranje prinosa.
Makroelementi su potrebni u većim količinama (dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, sumpor). Mikroelementi su potrebni u manjim (željezo, bor, mangan, cink, bakar itd.). Međutim, obje skupine su esencijalne za biljku, odnosno vinovu lozu. Smatra se da vinova loza godišnje utroši između 5 i 120 kg/ha makroelemenata. Mikroelementi se troše znatno manje, od 0,001 do 1,5 kg/ha godišnje. Iz navedenog je razvidno da vinova loza prinosom iznosi znatne količine hraniva. Njih je potrebno vratiti vinogradu kako bi na jesen imali što rodniju i zdraviju berbu.
Uloga makro i mikroelemenata u ishrani vinove loze
Svaki element ima važnu ulogu u fiziologiji vinove loze što izravno utječe na visinu i kvalitetu prinosa. U konačnici i na kvalitetu samog vina. Dušik sudjeluje u stvaranju aminokiselina, enzima i vitamina te u sintezi šećera, utječe na diferencijaciju pupova i rast bobica te služi kao hrana za kvasce. Ako se primjenjuje folijarno u sušnim razdobljima, može smanjiti stres biljke na sušu. Primjenjuje li se folijarno u fazi šare, može utjecati na razvoj aroma kod bijelih i antocijana kod crnih sorti vina. Fosfor utječe na formiranje sjemenki grožđa, na rast i razvoj korijenovog sustava i mladica.
Smatra se da je fosforom dobro opskrbljen vinograd otporniji na bolesti. Kao i dušik, bitan je za sintezu aroma vina. Kalij služi kao aktivator mnogih enzima. Ima značajnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima vinove loze poput osmoze i vodnog režima. Utječe na sintezu kiselina, šećera i polifenola, naročito antocijana, te na razvoj aroma vina.
Magnezij i kalcij štite grozd od sušenja i aktiviraju enzimatske procese. Kalcij regulira metabolizam dušika, izravno utječe na rast i lignifikaciju rozgve i grozda te utječe na razvoj aromatike vina. Sumpor čini komponentu aromatskih spojeva vina, a željezo onu enzimatsku. Tako utječe na sam proces fotosinteze, oksidacije, redukcije, respiracije i drugo.
Bor je vrlo važan mikroelement za vinovu lozu. Utječe na oprašivanje i oplodnju, potiče enzimatsku aktivnost, sintezu šećera, aminokiselina i proteina te hormona rasta. Osim toga, povećava otpornost vinove loze na sušu te sprječava propadanje grozda i neravnomjeran rast bobica nakon završetka cvatnje, odnosno pojave tzv. ˝koka i pilići˝ simptoma. Ostali mikroelementi imaju važnu ulogu u mnogim enzimatskim procesima, sintezi klorofila, šećera i ostalih spojeva.
Analiza tla
Makro i mikroelementi koji se nalaze u tlu moraju biti u biljci lako pristupačnom obliku kako bi se usvojili iz tla. Dakle, biljka ne može iskoristiti sva hraniva koja se nalaze u tlu. Kako onda znati koliko čega ima u tlu, u kojem obliku i čime gnojiti? Odgovor na ta pitanja daje kemijska analiza tla koju je neophodno obaviti prije gnojidbe. Analizu tla čine uzimanje uzoraka, laboratorijska analiza i tumačenje rezultata, odnosno izdavanje preporuke gnojidbe od strane stručnjaka.
Uzorkovanje tla obavlja se sondom ili lopatom. Kad je o višegodišnjim kulturama riječ, potrebno je uzeti uzorke tla s dvaju dubina. Prva je od 0 do 30 cm, a druga od 30 do 60. Sustav uzorkovanja je u obliku slova W ili Z, a uzorci se uzimaju s više mjesta na parceli. Potrebno je prikupiti dvadesetak pojedinačnih uzoraka sa svake dubine po 1 ha vinograda, odvojiti ih u dvije kante ili vreće te pomiješati. Potom je potrebno u vrećicu odvojiti između 0,5 i 1 kg tla, tzv. reprezentativni uzorak te označiti o kojoj se dubini radi.
Osnovnom kemijskom analizom tla dobivaju se parametri pomoću kojih stručnjak izdaje preporuku gnojidbe. Ova potonja je od iznimne važnosti kako bi se tlu i vinovoj lozi dodao onaj element koji je u manjku i to u točno potrebnoj količini. Osim toga, moguća je i korekcija pH reakcije tla koja je od iznimne važnosti za usvajanje hraniva. Dodavanje nepotrebnih količina gnojiva štetno je za okoliš, negativno utječe na rast i razvoj vinove loze, pojavljuju se simptomi suviška pojedinih elemenata i fitotoksičnost.
Proljetna gnojidba vinove loze
Gnojidba se može provoditi mineralnim i organskim gnojivima ili u kombinaciji. Vinova loza ima dva vrhunca aktivnosti korijena: jedan u razdoblju nakon berbe (rujan-listopad), a drugi u proljeće od vegetativnog buđenja do cvatnje (travanj-svibanj). Optimalno vrijeme gnojidbe podudara se s ovim fazama. Važno je odabrati prikladno gnojivo za pojedinu fazu. Naime, jesen je najbolje vrijeme za primjenu organskih gnojiva zbog dugotrajne razgradnje. Fosfor i kalij su slabo pokretni elementi u tlu i nisu lako dostupni biljkama. Zato ih je važno primijeniti tijekom jeseni kako bi kiše povećale njihovu topljivost i dostupnost biljci.
Proljetnu gnojidbu trebalo bi temeljiti na dušičnim gnojivima poput UREA-e zbog kretanja vegetacije i povećanog rasta u tom razdoblju. Uostalom, primjena takvih gnojiva na jesen dovela bi do ispiranja dušika u dubljim slojevima tla i podzemnim vodama, što nije održivo ni ekološki prihvatljivo. Stoga, potrebno je količinu dušika rasporediti na jesen (1/3) i proljeće (2/3) kako bi se održala što bolja vegetativno-produktivna ravnoteža i spriječilo ispiranje tijekom zime.
Ako se ukažu simptomi nedostatka pojedinog elementa, potrebno je obaviti kemijsku analizu lišća kako bi se utvrdio sadržaj hraniva u biljnom materijalu vinove loze. I u tom će slučaju, također, stručnjak preporučiti najprikladniju formulaciju gnojiva. Obično se u fazi cvatnje primjenjuje KAN gnojivo koji sadrži dušik i magnezij, ako se za to ukaže potreba.
Alternativa mineralnim gnojivima
Primjena biljnog pokrova iz porodice leguminoza u vinogradu predstavlja potencijalno rješenje u smanjenju uporabe mineralnih gnojiva. Naime, ove kulture na korijenovom sustavu formiraju kvržice s bakterijama koje imaju sposobnost fiksacije dušika iz atmosfere i tla. Takve kulture obogaćuju tlo dušikom, a zaoravanjem istih i organskom tvari. Sjetva kultura može biti po cijeloj parceli, međuredno ili u svakom drugom redu.
Tržište danas nudi širok spektar folijarnih organskih gnojiva različitih sastava i formulacija koji se primjenjuju u vegetaciji prskanjem lišća. U slučaju nedostatka mikroelemenata, zamjena za mineralna gnojiva mogu biti mineralna gnojiva prirodnog podrijetla poput kamenog brašna. Osim toga, javlja se trend primjene biljnih macerata poput onog od koprive izravno u tlo ili folijarno. U biodinamičkom vinogradarstvu na proljeće se primjenjuje pripravak 500 i njegove varijacije.
