Ministarstvo poljoprivrede u postupku javnog savjetovanja objavilo je prijedloge novog Pravilnika o vinarstvu; također i novog Pravilnika o vinogradarstvu. Radi se o propisima koji izravno utječu na poslovanje u sektoru vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj.
Novi Pravilnik o vinogradarstvu donosi se na temelju Zakona o vinu (Narodne novine broj 32/19). On propisuje vinogradarske regije, vinogradarske podregije i vinogorja. Zatim njihove granice te način utvrđivanja granica za vinogorja i vinogradarske položaje; dokaze koji se podnose u cilju da se vinograd evidentira kao povijesni vinogradarski položaj; nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze; nužne podatke koje proizvođači grožđa i trgovci moraju osigurati kupcima; obrasce zahtjeva i dokaze u nacionalnom postupku zaštite vina kao zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog izraza; obrasce zahtjeva i specifikacije oznake vina i aromatiziranih proizvoda od vina za odobrenje, izmjenu, prigovor ili odustajanja od zahtjeva u postupku zaštite na razini Europske unije.
Podjela regija
Podjela zemljopisnih područja iz Zakona o vinu temelji se na administrativnim granicama; oni su utvrđeni u skladu s propisom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina.
Vinogradarska regija Slavonija i Hrvatsko Podunavlje obuhvaća podregije: Hrvatsko Podunavlje i Slavoniju. Vinogradarska regija Hrvatska Istra i Kvarner obuhvaća podregije: Hrvatsku Istru, Kvarner i Hrvatsko primorje. Vinogradarska regija Dalmacija obuhvaća podregije: Sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru, Srednju i Južnu Dalmacija. Vinogradarska regija Središnja bregovita Hrvatska obuhvaća podregije: Moslavinu, Prigorje, Bilogoru, Zagorje, Međimurje, Plešivicu i Pokuplje.
Vinogradarski položaji mogu se odnositi na skup naselja, naselja i dijelove naselja koji su utvrđeni propisom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i na skup katastarskih općina, katastarske općine i dijelove katastarskih općina, rudina, katastarske čestice i dijelove katastarskih čestica, koji su utvrđeni u skladu sa propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Proizvođači vina koji namjeravaju isticati nazive vinogradarskih položaja u označavanju vina podnose na ocjenu zahtjev za evidentiranje vinogradskih položaja; uz njih dostavljaju opis Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. Sve kako bi Agencija ocijenila opravdanost isticanja vinogradarskog položaja te u slučaju pozitivne ocjene dostavlja Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zahtjev radi evidentiranja vinogradarskog položaja u Vinogradarski registar.
Nacionalna lista priznatih kultivara vinove loze
Navedena lista obuhvaća:
- Listu A na kojoj se nalaze kultivari koji su dopušteni za uzgoj vinove loze na području Republike Hrvatske, a od kojih je u Republici Hrvatskoj dopušteno proizvoditi vina
- Listu B na kojoj se nalaze kultivari preporučeni za uzgoj u pojedinim regijama, a od kojih se na području pojedine vinogradarske regije mogu proizvoditi vina koja nose ZOI i/ili ZOZP i od kojih se mogu dobiti vina s oznakom sorte, odnosno sortna vina i
- Listu C na kojoj se nalaze autohtoni kultivari vinove loze
Oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla
Podnositelj zahtjeva za zaštitu ZOI ili ZOZP pokreće postupak za zaštitu ZOI ili ZOZP za vina. Podnositelj zahtjeva za ZOZP pokreće postupak za zaštitu ZOZP za aromatizirane proizvode od vina. U slučaju kad je podnositelj navedenih zahtjeva za zaštitu skupina fizičkih i/ili pravnih osoba, proizvođač proizvoda za kojeg se traži zaštita, uz zahtjev i ostalu dokumentaciju dužan je dostaviti Izvod iz registra Udruga; odnosno kad je podnositelj zahtjeva za zaštitu pojedinac uz zahtjev dostavlja Izjavu; s njom se potvrđuje da je jedini proizvođač proizvoda čiji naziv želi zaštititi.
Novim Pravilnikom o vinarstvu propisuju se odredbe o vođenju vinogradarskog potencijala, ulazni i izlazni registri, rokovima podnošenja obveznih izjava, najvećim prihvatljivim postotcima za gubitke, izvještavanju o primjeni pojedinih enoloških postupaka i o primjeni pojedinih enoloških sredstava, obveznim podacima i izvješćivanju o odlaganju nusproizvoda, postupcima prije stavljanja vina, voćnih vina i aromatiziranih proizvoda od vina na tržište, načinu uzimanja, označavanja i dostavi uzoraka, metodama analize i ocjenjivanja organoleptičkih svojstava vina, voćnih vina i aromatiziranih proizvoda od vina.
Upis u vinogradarski registar
Fizičke i pravne osobe koje su obveznici upisa u Vinogradarski registar podnose APPRRR zahtjev za upis u navedeni registar putem AGRONET sustava. Promjene podataka koji se vode u Vinogradarskom registru unose se po službenoj dužnosti na temelju promjena podataka koje vodi ili njima raspolaže Agencija za plaćanja; te po prijavi promjena u Vinogradarskom registru.
Proizvođači su dužni prije provođenja enoloških postupaka o tome obavijestiti HAPIH, Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo. Također je Agenciji potrebno najaviti provođenje sljedećih enoloških postupaka najkasnije u roku od 5 radnih dana prije provođenja postupka; pojačavanje, dokiseljavanje, otkiseljavanje, dealkoholizacija, doslađivanje.
Voćna vina
Kategorije voćnih vina su:
1. voćno vino kao prehrambeni proizvod koji ima sadržaj prirodnog alkohola od najmanje 1,2 % do najviše 18% vol.
2. likersko voćno vino; kojem je dodan alkohol voćnog podrijetla i/ili voćna rakija, voćni sok i/ili koncentrirani sok čija je stvarna alkoholna jakost od najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jakost ne više od 22% vol.
3. aromatizirano voćno vino; kao prehrambeni proizvod dobiven od voćnog vina kojem je dodan voćni sok, koncentrirani voćni sok, alkohol voćnog podrijetla, voćna rakija i šećer (saharoza); čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jakost ne više od 22% vol.
4. biser voćno vino čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 5 % vol.
5. pjenušavo voćno vino koje je dobiveno vrenjem od voćnog soka ili sekundarnom vrenjem od voćnog vina.
6. razblaženo voćno vino koje je dobiveno razrjeđivanjem koncentriranog voćnog vina. Pri tome je stvarna alkoholna jakost najmanje 4 % vol. do najviše 6 % vol.
Fizička ili pravna osoba koja proizvodi i stavlja na tržište voćna vina podnosi Agenciji zahtjev za upis u navedeni Upisnik. I to tako da joj pri upisu u Upisnik, Agencija dodjeljuje jedinstveni upisni broj proizvođača koji služi za identifikaciju.
