Eto nam razdoblja carstva novog mladog vina! Francuzi su dobrom organizacijom unutar branše i zahvaljujući disciplini svojih vinogradara i vinara te distributera vina, a i spremnosti ulaganja i u marketing, kao i realizacijom prikladne komunikacije prema vinoljupcima unutar zemlje, ali i onima u inozemstvu, od datuma početka prodaje, a to je treći četvrtak u studenome, novog mladog vina nazvanog Beaujolais nouveaux/primeur, učinili područje Beaujolaisa globalno poznatime.

Plasmanom novog mladog beaujolaisa širom svijeta područje je u gospodarskom smislu i te kako profitiralo, jer priljevu novca od prodaje butelja na globalnom nivou pridružio se i priljev sredstava od turizma… U Hrvatskoj, gdje imamo dugu tradiciju mladog vina i to uglavnom od sorte portugizac te gdje 11. studenoga revno slavimo Martinje kao dan krštenja mošta i trenutke prelaska kapljice sa statusa mošta u mlado novo vino, ostali smo tek na martinjskim lokalnim vinskim veselicama.

Nekad davno u razdoblju izlaska novog mladog vina pred kupce u Zagreb su iz vinogradarskih krajeva u okolici stizale konjske zaprege s punim bačvama vina i bio je to svojevrsni spektakl na ulicama grada, a iz novijeg vremena pamtimo ozbiljne pokušaje, primjerice inicirane od strane Zagrebačke županije, vezane uz stvaranje brenda novog mladog vina s Plešivice, tj. robne marke Portugizac Plešivica.

Vinogradari polako napuštaju portugizac

Neko vrijeme i činilo se da eppur si muove (op.ur. ipak se kreće), međutim, nakon nekoliko godina stanovitog širenja vinogradarskih površina pod nasadom portugisca kad se činilo da će nešto biti, malo-pomalo prvotni žar počeo je jenjavati, do mjere da vinogradari napuštaju portugizac i kao sortu, i kao vino. Konjskih  zaprega s novim mladim vinom kao moguće vinsko-turističke atrakcije na gradskim uicama odavna nema, festivali mladog portugisca u Zagrebu, koji su redovito odisali veseljem i bili dobro posjećeni te koji su nakon nekoliko godina održavanja u središtu metropole, u dvorištu ugostiteljskog objekta vis à vis katedrale preseljeni na više godina u dobro posjećeni šator kod Boćarskog doma, izblijedili su. 

U šatoru kod Boćarskog doma gdje su prije uz plešivičke vinare svoj novi mladi portugizac znali predstavljati i proizvođači iz slavonske Zlatne doline, nedavno, u organizaciji Zagrebačke županije i Grada Zagreba održan je Sajam hrane i tradicijskih proizvoda, ali moglo se sresti tek nekoliko proizvođača novog mladog portugisca iz zagrebačke okolice.

Po portugizac izravno na kućni prag

Portugizac s Plešivice može se kupiti izravno kod proizvođača. Od Valentine Režek, supruge Krešimira Režeka, saznajemo da je Krešimir, nasljednik obitelji Režek još od prije znane po visokoj kvaliteti portugisca, pronašao za svoja vina dovoljan broj kupaca u Zagrebu pa svakog tjedna dolazi u metropolu i dostavlja im vina naručena putem telefona. Maloprodajna cijena po litri za portugizac kreće se od 4 eura po litri, ako je vino u kanistrima od pet litara ili u staklenim bocama od 0,75 l – buteljama od 5-6 eura.

Željko Gregurić, tajnik udruge Portugizac Plešivica najavio je bolje dane za potugizac.

U planu nam je od ove godine, u suradnji s tvrtkom Plešivičko vinogorje, koja je krajem 2021. godine preuzela podrum Poljoprivredne zadruge Plešivica, napraviti iskorak s proizvodnjom vina Portugizac Plešivica selection, za koji očekujemo da će se u njega uključiti veći broj proizvođača portugisca. Time želimo osigurati na tržištu veći volumen i prepoznatljivu stilistiku portugisca, koji nakon redovne berbe prvi izlazi na naše tržište kao mlado vino.

Prethodni članakDomaće i strano tržište prepoznalo je kvalitetu kestena iz Međimurja
Sljedeći članakMatična mliječ- kako je proizvesti?
Željko Suhadolnik
Rođen je u listopadu 1946. u Zagrebu. Za sebe voli reći kako je kasne berbe, ili Spätlese, Late Harvest, vendemmia tardiva, vendange tardive… Željko Suhadolnik rođen je u listopadu 1946. u Zagrebu. Za sebe voli reći kako je kasne berbe, ili Spätlese, Late Harvest, vendemmia tardiva, vendange tardive… Živi u Zagrebu, gdje je i pohađao školu. Nakon Gimnazije studirao je strane jezike (talijanski i francuski) na Filozofskom fakultetu. Služi se s četiri strana jezika – engleskim, talijanskim, francuskim i njemačkim. Po zanimanju je novinar. U novinarstvo ulazi krajem šezdesetih godina kao suradnik tadašnjeg časopisa Izbor u izdanju kuće Vjesnik. Potom surađuje s tjednikom Studio, slijedi godina dana rada u Vjesnikovoj Press Agenciji a onda, 1975. godine, zapošljava se u popularnom tjedniku Vikend, u kojemu između ostaloga prati segment turizma i vina. U Vikendu je bio urednik sve do kraja 1991., a 1992. s kolegom i prijateljem Mladenom Horićem osniva reviju za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši, koju kao glavni urednik vodi i sada. Kao degustator i ocjenjivač vina sudjelovao je na nacionalnom ocjenjivanju Vina Croatia – Vina Mosaica u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, više je puta sudjelovao na ocjenjivanjima Dubrovnik FestiWine i Vinistra, pa i na ocjenjivanjima vina Zagrebačke županije, a u inozemstvu na ocjenjivanjima Vino Ljubljana u Ljubljani, Concours Mondial de Bruxelles u Bruxellesu i po raznim gradovima Europi a jednom i u Čileu, Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu, Vinitaly u Veroni, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Portugieser du Monde u mađarskome Pečuhu. Krajem 2017. za svoje višedesetljetno djelovanje na vinskoj pozornici primio je, na dodjeli nagrada za godišnja postignuća u organizaciji zagrebačke marketinške kuće u segmentu vina Vinart, priznanje s titulom Zaslužnik, a za zasluge u razvoju kulture vina, pokretanju trendova, čuvanju vinske tradicije, afirmaciji umjerenosti konzumacije, poticanju znanosti o vinu, promociji kvalitete vina i za ostalo što je zadužilo vinsku scenu u 2017. i ranije.