Monilioza ili palež (Monilinia linhartiana)

Simptomi bolesti dunje

Bolesti dunje javljaju se uglavnom na mladom lišću. Već na početku cvatnje, kada pojedini listovi počinju venuti i posmeđivati ili nekrotizirati uzduž lisnih nervi. U slučaju vlažnog vremena na listovima se pojavi baršunasta prevlaka od micelija gljive. Micelij gljive ima miris po bajamima i privlači insekte, koji zatim prenose spore ili konidije gljive na cvjetove.

Te spore kliju i putem njuške tučka prodiru u cvijet i kasnije u plod koji nastaje iz plodnice. Taj zaraženi plod se razvija samo do veličine lješnjaka. Zatim ostaje visjeti kao mumija na izboju sve do jeseni kada obično opadne. Iz plodova gljiva prelazi i u same izboje koji se suše i nekrotiziraju, po čemu je bolest i dobila ime palež dunje. Patogena gljiva Monilinia linhartiana karakteristična je po tome da napada samo dunju, za razliku od drugih vrsta iz ovog roda.

Suzbijanje bolesti dunje

Preporučuje se odstraniti sve mumificirane plodove nakon cvatnje i odrezati sve osušene izboje. Kao preventivna mjera kod bolesti dunje služi kasno zimsko prskanje uoči kretanja pupova fungicidima na bazi bakra (Nordox 75 WG, Champion WP, Kocide DF, Cuprablau Z WP i dr.), ali i poslije cvatnje, jer dunja dobro podnosi bakrene fungicide. Osim bakrenih fungicida mogu se koristiti i neki drugi organski fungicidi na bazi metirama (pr. Polyram DF i dr.) i dr.

Pepelnica dunje (Podosphaera oxyacanthae)

Simptomi

Bolesti dunje javljaju se na lišću u vidu pepeljaste sivobijele prevlake, koja predstavlja površinski micelij gljive. Obično se javlja dosta kasno tijekom vegetacije (potkraj ljeta), pa ne čini veće probleme na dunji. U slučaju jače zaraze simptomi se mogu javiti i na plodovima dunje. Razvoju bolesti dunje pogoduje vlažno i toplo vrijeme.

Suzbijanje

Uglavnom se koriste neki od fungicida na bazi sumpora (pr. Thiovit Jet WG, Chromosul 80 WG, Sumpor SC-80, Sulfolac 85 SC, Kalinosul 80 SC i dr.) kao i za druge pepelnice, no u pravilu se uopće ne s u z b i j a , zbog dosta kasnog javljanja. Prema iskustvima iz svijeta, mogu se koristiti i neki organski fungicid koji djeluju na pepelnice (dinokap, fenarimol, triforin).

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakUređivanje pčelinjaka
Sljedeći članakOdnos voćaka prema hladnoći i toplini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.