Biološke specifičnosti povrća temelj su izbora predusjeva (predkulture). Neko povrće uspješno se uzgaja poslije velikog broja vrsta (osobito graška), a za neke je sužen izbor predusjeva. Za bio-povrtnjak je karakteristično uzgajanje dviju ili više vrsta zajedno.
Plodored je smjena vrta u prostoru i vremenu. U vrtu plodored omogućuje pravilnu i racionalnu gnojidbu stajnjakom, smanjuje zakorovljenost, čuva plodnost tla, sprječava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetnika.
Nasuprot plodoredu, ako se jedna te ista vrsta uzgaja dulje godina na istom tlu (monokultura), narušavaju se struktura i plodnost zemljišta, povećava opasnost od pojave korova, bolesti, štetnika i toksina koje izlučuje korijen. Povrće različito reagira na uzgoj u monokulturi. Tako je poriluk osjetljiv na monokulturu, ali znatno utječe na naknadnu kulturu, a vrlo slabo utječu kupusnjače.
Plodored se uspostavlja na temelju zahtjeva vrsta prema obradi tla, gnojidbi stajnjakom i predusjevu. Glede gnojidbe stajskim gnojivom, povrće možemo podijeliti u tri skupine.
I. skupina uključuje vrste koje se obično gnoje stajnjakom (vriježaste vrste, kupusnjače, rajčica, paprika, patlidžan, celer, poriluk i češnjak).
II. Skupinu čine vrste manje zahtjevne za stajskim gnojem, često se uzgajaju druge godine nakon unošenja stajnjaka (korijenaste vrste, luk, salata, špinat, rotkva i rotkvica).
III. Skupinu čine vrste koje tlo obogaćuju dušikom (grašak, mahune – grah, bob). U tropoljnom plodoredu prvo polje uvijek zauzimaju vrste iz prve skupine, drugo polje iz druge, a treće polje iz treće skupine. Njihovom smjenom dobiva se trogodišnji ciklus uzgoja povrća. Na odvojenom dijelu povrtnjaka uzgajaju se višegodišnje vrste (šparoge, rabarbara, vlasac i dr.).
Biološke specifičnosti povrća temelj su izbora predusjeva (predkulture). Neko povrće uspješno se uzgaja poslije velikog broja vrsta (osobito grašak), a za neke je sužen izbor predusjeva.
Intenzivni plodored
Specifičnost povrtnjaka su intenzivni plodored i miješane vrste
. Intenzivni plodored oslanja se na princip tropoljnog povrtlarskog plodoreda. Kod njega se u tijeku jedne vegetacijske sezone ili godine na istom tlu uzastopno a ponekad i istovremeno, uzgaja više vrsta povrća. To znači da se odmah nakon branja jedne vrste sije ili sadi druga. Intenzivni plodored moguć je zbog različite duljine vegetacije povrća, razlike u zahtjevima za toplinom i otpornosti na niske temperature.
U intenzivnom plodoredu razlikujemo predkulturu (najčešće neka rana proljetna ili ozima vrsta kao što je špinat, salata, rotkvica, grašak, rani krumpir i mladi luk); glavnu kulturu s najduljom vegetacijom (paprika, kupus, luk) i naknadnu kulturu koja se uzgaja poslije glavne kulture (salata, špinat, mladi luk).

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUređivanje pčelinjaka
Sljedeći članakOdnos voćaka prema hladnoći i toplini
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.