Boysenberry (Rubus ursinus) jagodasto je voće slično malini i kupini, a nastao je 1920-ih godina križanjem maline, kupine i loganberryja (također križanac). Ime je dobio po svom tvorcu Rudolphu Boysenu.Plod je okruglast, sličan kupini, krupan (oko 8 g), po boji nešto svjetliji od kupine (između maline i kupine) tamne crvenkasto-crne boje. Po okusu se može usporediti s malinom i divljom kupinom. Boysenberry je vrlo sočan i sladak poput maline s izraženom cvjetnom aromom, ali lagano oporog okusa sličnog divljoj kupini.
Armatura za uspješan uzgoj
Tlo za sadnju treba biti pripremljeno s dosta komposta i humusa. Bujnog je rasta te je za uspješan uzgoj potrebna armatura (stupovi i žice) za koje će se izboji povezivati. Takvim načinom
plodovi će biti izloženiji suncu i neće biti zaprljani od zemlje čime će se smanjiti mogućnost truleža plodova te olakšati berba. Razmak između grmova treba biti jedan do dva metra, između redova 2 metra, a visinu grma bi trebalo održavati na 2 metra. Saditi se može u jesen ili u proljeće, ali se preporučuje jesenska sadnja zbog boljeg ukorjenjivanja.
Izdržljiv i otporan
Boysenberry treba redovito navodnjavati, posebice nakon cvatnje i kada plod počinje rasti. Kako bi se smanjila opasnost od pojave gljivičnih bolesti, navodnjavanje treba izvesti pri bazi grma da se izbjegne visoka vlažnost u krošnji. To se može izvesti, primjerice, navodnjavanjem pomoću sustava “kap po kap“. Gnojidbu i dodavanje komposta treba obavljati u promjeru unutar 30-ak cm od grma. Grmove boysenberryja često treba zaštititi i od ptica pomoću mreža kojima ih se prekriva. Preporučuje se grane prije zime odvezati i polegnuti na zemlju te prekriti slojem (20-ak cm) slame ili sijena. Umjesto slame ili sijena može se upotrijebiti i neki drugi prikladni izolacijski materijal. Tako će se izboje zaštititi od hladnog vremena tijekom zimskog mirovanja. Boysenberry rađa u lipnju i srpnju na jednogodišnjim izbojima. Nažalost, rađa jednom godišnje, pa mu sezona vrlo kratko traje. Na jednom odraslom grmu može se nabrati u prosjeku do 4,5 kg plodova (ovisno o sorti, načinu uzgoja i sl.).
Rezidba i razmnožavanje
Rezidba se obavlja nakon berbe. Sve dvogodišnje i starije grane te one koje su nosile rod treba odrezati do tla kako bi se potaknuo rast novih izboja koji će iduće godine biti nositelji roda. Nakon rezidbe treba nastaviti navodnjavati kako bi se omogućio što bolji rast rodnih izboja za iduću godinu. Također kako izboji rastu tako ih treba povezivati i učvršćivati za žicu. Boysenberry se najjednostavnije razmnožava povaljenicama. Krajem srpnja odabire se jedan slabobujan dugi izboj koji se savije i zakopa u tlo na dubinu 15-20 cm. U proljeće se slobodno može odvojiti od majčinskog grma jer se tijekom zime ukorijenio. Plodovi boysen berryja su pogodni i za konzerviranje ili preradu u pekmez.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMeso s gljivama i umakom od sira
Sljedeći članakPunjena puretina u grahu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.