Japanska ili cvjetajuća dunja (Chaenomeles japonica) vrsta je od značajne ukrasne vrijednosti, iako se koristi i u ostale namjene. Ubraja se u rod Chaenomeles i porodicu Rosaceae, srodna je običnoj dunji, kruški i jabuci.
Stoljećima se uzgaja na Dalekom istoku, planinskim područjima istočne i jugoistočne Azije. U 18. stoljeću je proširena u Englesku, u 19. stoljeću u SAD, postavši omiljena na farmama i seoskim vrtovima. U Europi se, kao voćna kultura, uzgaja u skandinavskim i baltičkim državama, Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji itd. U Latviji su prve velike plantaže podignute 1970-ih. Cvjetajućim dunjama se naziva više vrsta roda Chaenomeles. Osim C. japonica, to su: C.speciosa i C. x suberba (križanac C.japonice i C.speciose). Iz tog su roda značajne i C.cathayensis, C.sinensis (kineska dunja). Vrste ovog roda međusobno se lako križaju. Među njima C.japonica prosječno je najnižeg rasta, pa se naziva i patuljastom.
Posljednjih 20-ak godina povećava se interes za uzgojem japanske dunje. Proučava se kao voćna kultura, ali i s potencijalom za korištenje u komercijalne svrhe. Provode se programi oplemenjivanja, odabira genotipova i stvaranja novih sorti.
Japanska dunja je grmolika patuljasta vrsta, naraste uglavnom do 1,2 m visine.
Listopadna je, uspravna ili raširenih grana s kratkim bodljama. Prosječan životni vijek u voćnjaku je 15-20 godina, kratkog je juvenilnog stadija. Otporna je, prilagodljiva, dubokog i raširenog korijenovog sustava. Uzgaja se uglavnom zbog ukrasne vrijednosti. Cvjetovi su krupni i narančasto-crvene boje.
Plod je okruglog oblika, kvrgave površine, u zrelosti zlatno-žute boje pokožice, s crvenim rumenilom, prosječne mase 30-70 g. Većina mase ploda, oko 40-50 % otpada na pulpu i sok, sjemenke čine do 10 %. Pulpa je čvrsta, blijedožute boje, sjemenke su tamnosmeđe. Meso je vrlo čvrsto, ali pokožica je jako osjetljiva na mehanička oštećenja.
Japanska dunja je vrsta prilagodljiva uvjetima klime i tla. Odgovaraju joj blago nagnuti položaji, čime se doprinosi smanjenju rizika oštećenja od mraza i pojave erozije tla, sunčana i djelomično zasjenjena staništa. Dobre je otpornosti na niske temperature, tolerantna na vjetar. Podnosi široki raspon tala, ali preferira vlažna, dobro drenirana, kisela, mineralna, bogata organskom tvari, glinovite, ilovaste ili pjeskovite strukture.
Sadnja se obavlja u rano proljeće ili ujesen, u razmacima 2,5-3 m između redova, 0,6-0,9 m unutar reda. Samoneoplodna je vrsta, stoga je u intenzivnom voćnjaku potrebno zasaditi minimalno tri različite sorte. Više je od nekoliko stotina sorti, neke od njih su: „Darius“, „Rondo“, „Rasa“ itd. Cvjeta od 2. do 5. mjeseca, a dozrijeva u 9.-10. mjesecu. Cvjetni pupovi se razviju prije listova.
Može postići visoki prinos, u prvim godinama 1,3-2 kg/biljci, zatim do 5-6 kg, pa do 10-20 kg, odnosno 9-12 t/ha. Nakon berbe treba pažljivo rukovati plodovima. U kontroliranim uvjetima (pri temperaturi od 1 °C i RVZ 85 %) mogu se skladištiti u razdoblju od 2 mjeseca. Dobre je otpornosti na bolesti, najotpornija je vrsta roda Chaenomeles, pa je moguć i ekološki uzgoj. Bolesti koje je napadaju su: siva plijesan, pjegavost listova, hrđa listova, plamenjača, ostale gljivične bolesti, a od štetnika: nematode korijena, lišni žižak, crvena paukova grinja itd.
Visoke nutritivne vrijednosti
Plod japanske dunje je visokog sadržaja topljive suhe tvari, vlakana, pektina, polifenola, flavonoida, organskih kiselina, aminokiselina, proteina, vitamina (C, A, E i B skupine), minerala (K, P, Ca, Mg, Na), tanina, eteričnih ulja, karotena, klorofila itd. Niskog je udjela šećera, sočnog je okusa, karakteristične arome, ugodnog mirisa, stoga je zanimljiva sirovina za prehrambenu, konditorsku, farmaceutsku i kozmetičku industriju. Prerađuje se u sok, sirup, vino, liker, džem, žele, pire, kandirano voće, čips, jogurt, sladoled itd. Sjemenke sadrže 10-20 % ulja, koje je izvor nezasićenih masnih kiselina, karotenoida, tokoferola, fitosterola itd.
Hladno prešano ulje se koristi u preparatima za kožu. Visoke je nutritivne i zdravstvene vrijednosti, pozitivno djeluje na ljudsko zdravlje, ima antibakterijski, antivirusni, antitumorski, protuupalni, antioksidativni, analgetski učinak. Također utječe na regulaciju imuniteta, štiti jetru, pomaže kod kožnih, plućnih i srčanih tegoba, pomaže zacijeljivanju rana. Duže od tri tisuće godina se upotrebljava u tradicionalnoj kineskoj medicini, u liječenju artritisa, hepatitisa, astme i prehlade. Ova voćna vrsta privlači pčele i ptice, a zbog atraktivnog izgleda ima značaj i u oblikovanju krajobraza. Kod nas je nedovoljno istražena, s obzirom na njen potencijal i široke mogućnosti upotrebe.
 vrsta je od značajne ukrasne vrijednosti, iako se koristi i u ostale namjene.){kind=link}