Nakon što je analizom lista utvrđen nedostak fosfora, kalija, cinka i bora profesorica Mirjana Herak Ćustić predložila je maslinaru Mladenu Duševiću folijarnu gnojidbu s “koktelom” nedostajućih elementa i to što je prije moguće. Ponoviti je 2-3 puta tijekom vegetacije kako bi se što bolje provela cvatnja, oplodnja, zametanje i razvoj plodova (bitan fosfor i bor) te ublažio stres uslijed eventualno visokih temperatura i/ili nedostatka vode (važan kalij i cink). Analiza lista masline jedini je pravi pokazatelj stanja ishranjenosti masline, kaže prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić.
Kad netko pretjeruje u iznošenju neistina ili govori što nema veze s istinom riskira da mu se kaže “Lažeš kao cvijet od masline” ili “Lažeš kao maslina u cvijetu”. Jer, od mnoštva cvijeta ne oplodi se ni 90 posto, a maslinari kažu da i kad se kod dobrog resanja oplodi i 2 do 4 posto, to će biti više nego dovoljno. Toliko da će grane pucati pod težinom. Za razliku od cvijeta, list masline ne laže. On točno kaže što maslini nedostaje, ali to se ne može vidjeti golim okom već analizom.
O tome je na manifestaciji Dani masline u Zadru za Okruglim stolom prvi put prije dvije godine govorila prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i izazvala veliko zanimanje okupljenih maslinara. A potom i medija, među kojima i utjecajnog američkog portala Olive Oil Times, koji je ovih dana objavio veliki tekst pod naslovom “Hrvatski poljoprivrednici okreću se folijarnoj analizi kako bi poboljšali prinose i kvalitetu”.
Nepovoljni čimbenici u tlu i okolišu
Naime, zbog čitavog niza nepovoljnih čimbenika u tlu i općenito okolišu, poput vlage, temperature, reakcije tla, mikroorganizama itd., može doći do blokiranja hraniva te otežanog usvajanja iz tla, ali i otežanog translociranja (premještanja) po biljci. Zbog navedenih razloga biljke pate od nedostatka pa makar i nekog elementa u tlu ima dovoljno, što utječe na prinos i kvalitetu ulja, tvrdi Herak Ćustić. Ona ističe da se osobiti problemi javljaju kod visokog pH (alkalna tla) te nedostatka i /ili viška vode kao i visokih i/ili niskih temperatura. To potvrđuju i iskustva maslinara. Maslina ne voli ničeg previše i ničeg premalo, kaže Ante Vulin, uspješni maslinar iz Pakoštana.
Kako odabrati listove za analizu?
Folijarna analiza koja će pokazati što maslini nedostaje, može se, sugerira profesorica, napraviti ranije u proljeće kad krene vegetacija (prije cvatnje) kako bi se vidio status ishranjenosti masline, odnosno s čime biljka raspolaže, ili u jesen nakon berbe da se vidi što je u biljci zaostalo i može se translocirati i pospremiti kao rezerva za proljeće. Tako će se utvrđivanjem pravog statusa biogenih elemenata u listumoći na vrijeme intervenirati folijarno, tj. putem lista.
Za analizu prosječan uzorak lista treba uzeti s više stabala (po mogućnosti iste sorte) i istih agroekoloških prilika. Prosječan uzorak, savjetuje profesorica Herak Ćustić, neka predstavlja oko 200 grama lista maslina iz sredine krošnje u krug (sa svih strana svijeta), sa sredine izboja s barem 5-10 maslina. Analiza lista najčešće uključuje slijedeće biogene elemente: N (Dušik), P (Fosfor), K (Kalij), Mg (Magnezij), Ca (Kalcij), Fe (Željezo), Mn (Mangan), Zn (Cink), Cu (Bakar) i B (Bor), a po potrebi i teške metale i ostalo. Nakon analize slijedi cjelovita preporuka za gnojidbu.
Za nastavak priče o analizi lista masline pobrinuo se poznati zadarski maslinar Mladen Dušević. U Ljupču, između Zadra i Ražanca na nekoliko lokacija Mladen ima 350 maslina starih 20 i više godina. Uspješan je i zajedno sa sinom Matom, višestruko nagrađivani uljar, ali u posljednjih nekoliko godina nije bio zadovoljan urodom autohtone sorte oblica.
–Poslao sam na analizu uzorke lista u Zavod za ishranu bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Nakon tjedan dana elektronskom poštom stigli su rezultati analize i preporuke za gnojidbu, kaže Dušević.
U obrazloženju koje potpisuje prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić navedeno je da je, temeljem provedene analize lista masline, uočeno da se radi o zadovoljavajućoj opskrbi dušikom, kalcijem, magnezijem, željezom, manganom i bakrom. Utvrđen je nedostatak fosfora, kalija, cinka i bora.
–Predlažemo stoga primijeniti folijarnu gnojidbu navedenim elementima što je prije moguće, te je ponoviti 2-3 puta tijekom vegetacije, kako bi se što bolje provela cvatnja, oplodnja, zametanje i razvoj plodova (bitan fosfor i bor) te ublažio stres uslijed eventualno visokih temperatura i/ili nedostatka vode (važan kalij i cink), naputak je profesorice Herak Ćustić.
“Koktel” za folijarnu gnojidbu
Profesorica je sastavila i odgovarajući “koktel ” za folijarnu gnojidbu Duševićevih oblica.
Na 100 L vode otopiti i dobro izmiješati:
*300 g Hascon Ad M 10 – sadrži P (fosfor), K (kalij) B (bor), Mn (mangan), Mo (molibden)
*100 g Borogreen (sadrži veću količinu bora)
*100 g Drin (prirodni biostimulator koji sadrži visoki udio slobodnih aminokiselina, lako usvojivih, te aktivira biokemijske i enzimatske procese u biljci)
*150 g Zn (Cink 25) koji je važan za enzimatsku aktivnost i protiv stresa.
Folijarno prskanje obaviti rano u jutro (po hladu) kako ne bi došlo do opržotina na listu. Drin su aminokiseline koje aktiviraju biokemijske i enzimatske procese u biljci te tako potpomažu i ubrzavaju upijanje, translokaciju i ugradnju u organske spojeve o kojima ovisi kvaliteta ulja, ali i sam prinos. Maslinari koji prije analiziraju lišće maslina imat će bolji rezultat jer se folijarna gnojidba bazira na kemijskoj analizi koja jedina pokazuje što je maslina uspjela usvojiti u okolnostima u kojima raste.
Maslinu je nakon berbe jako bitno folijarno prihraniti, što se poklapa i sa zaštitom protiv bolesti paunovo oko. Tada je gladna i neotporna jer je potrošila zalihe za donošenje ploda. Smatra se da na 100 kilograma prinosa ploda, maslina potroši, tj. iznese iz tla sljedeće količine hraniva: 0,5 -1 kg dušika, 0,10 – 0,25 kg fosfora i 0.6 – 1.2 kg kalija. To joj treba vratiti da bi zadržala dobru kondiciju i potencijal za dobru rodnost i sljedeće godine.
O primjerima dobre prakse brzo se sazna pa su i drugi hrvatski maslinari počeli slati listove svojih maslina na analizu na institute u Zagrebu, Splitu, Poreču i Osijeku da bi točno saznali u kakvom stanju su njihove masline i što im eventualno nedostaje od hraniva. Tako i u hrvatskom maslinarstvu raste spoznaja da od povezivanja znanosti, struke i prakse svi mogu imati koristi.
Biogeni elementi neophodni za rast i rodnost maslina
Dušik stimulira rast stabla, stvara veću rodnu površinu, potiče zametanje plodova. Najveći zahtjev za dušikom je u fazi cvatnje do okoštavanja sjemenki. Lišće masline treba sadržavati 1,23-1,70 % N u suhoj tvari. Fosfor igra primarnu ulogu u fotosintezi. Ima značajnu ulogu kod cvatnje, oplodnje plodova, a ubrzava procese zriobe. Sudjeluje u tvorbi i razgradnji bjelančevina. Lišće maslina treba sadržavati 0,13-0,19 % P2O5 u suhoj tvari. Kalij sudjeluje u tvorbi organskih spojeva – ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Ima ulogu kod vodnog bilanca u biljci, a time i povećava otpornost na sušu. Povećava otpornost na bolesti i štetnike, a posebice na paunovo oko. U listu masline treba ga biti 0,98-1,38 % K2O u suhoj tvari.
Kalcij je prisutan u pepelu u značajnim količinama. Kontrolira rad pojedinih enzima. Maslina je vrlo osjetljiva na njegov nedostatak. Optimalni sadržaj u suhoj tvari lista je 1,0-1,5 % CaO. Magnezij jeznačajan sastojak klorofila. U njegovom nedostatku vegetativna aktivnost se reducira. Listovi poprimaju klorotičnu boju. Optimalna količina magnezija u suhoj tvari lista masline je 0,10-0,20 % MgO. Bor stimulira razvoj generativnih organa i poboljšava oplodnju. Velika mu je uloga u diobi stanica. Biološka aktivnost vezana je uz metabolizam ugljikohidrata. Optimalna količina bora u suhoj tvari lista je 8 – 12 ppm. Mangan ima značajnu ulogu u procesu fotosinteze. Njegov nedostatak izaziva prestanak rasta mladica i smanjenje prinosa. Njegov manjak vidljiv je naročito na jako karbonatnim tlima.
