Morski šipak je tamno crvena voćka veličine 5-12 cm čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Stablo može narasti do tri metra. Po granama ima bodlje, cvjeta u proljeće te ima crvenkaste cvjetove. Podrijetlom je iz Azije, ali danas se uzgaja na čitavom Mediteranu kao i Sjevernoj Americi.
Nar ili šipak nema velike zahtjeve prema vodi i vlazi te dobro podnosi sušu. Ako ima mnogo vlage plodovi mu znaju pucati. Dohranjuje se organskim gnojivom i ne zahtjeva kemijsku zaštitu. Preko zime opadaju mu listovi tako da spada u bjelogoricu. U stanju mirovanja – preko zime krošnja se formira rezidbom prema želji. Sazrijeva početkom jeseni, a plodovi su dostupni od rujna do siječnja. Šipak najbolje uspijeva u dubljim, dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima koja sadrže dosta organske tvari (humusa) i biogenih elemenata. Međutim, ne podnosi teška glinena i jako vlažna tla.
Razmnožavanje šipka
Šipak se uzgaja na vlastitom korijenu pa ne dolaze u obzir podloge niti cijepljenje. Najčešće se razmnožava reznicama iz korijena. Reznice dužine 20 – 25 cm i debljine 0,5 do 1,2 cm dvogodišnjih mladica režu se poslije opadanja lišća u početku zime.
U kasnu jesen uzete reznice čuvaju se u hladnom i vlažnom pijesku. U rasadniku se u proljeće dobro pripremi tlo i otvore brazde na razmak od 90 cm. U njih se na razmak od 10 – 20 cm postavljaju reznice, i to malo ukoso. Reznice se zatrpaju rahlim tlom. Tako na površini ostane pup, iz kojeg će potjerati mladica od koje se razvije sadnica. Takvo razmnožavanje omogućava da se već u idućoj godini dobiju sadnice, pa govorimo o dvogodišnjim sadnicama.
Brojne prednosti konzumacije
Istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i ulja koje se dobiva iz sjemenki. Tako je morski šipak nedavno proglašen super voćem i ponovo se našao u središtu pažnje, ne samo radi profinjenog kiselkasto slatkog okusa (sladunj), jer ima i vrsta koji su previše kiseli i nisu ugodni za konzumaciju, već i zbog doprinosa u održavanju zdravlja. Istraživanja pokazuju da sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnog sustava, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje.
Sok od morskog šipka pokazuje ljekovito djelovanje: u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuje razinu LDL (lošeg) kolesterola, povoljne djeluje kod dijabetesa i limfa. Sok ima antibakterijska i antivirusna svojstva, također, smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke i raka kože.
Morski šipak konzumiran kao voće nema popratnih pojava, pa se jede u gotovo neograničenim količinama. Preporuča se konzumiranje svježeg šipka zbog boljeg iskorištavanja antioksidanata i to u sklopu uravnotežene prehrane, a također i ako postoje problemi s apetitom, jutarnjom mučninom i grloboljom. Plod šipka/nara možemo čuvati na sobnoj temperaturi, ali ne izravno na sunčevom svjetlu. Za duže skladištenje u hladnjaku se može ostaviti cijeli plod, a sama zrnca se mogu čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču u plastičnim vrećicama.
Izvor: Gospodarski kalendar
