U sklopu ovogodišnje 26. po redu Međunarodne manifestacije Dani masline, krajem travnja je u Poljani na Ugljanu, uz niz zanimljivih događanja, održana pokazna rezidba i precjepljivanje maslina. U masliniku Denisa Grdovića okupilo se mnoštvo zainteresiranih, a radionicu je vodio dr. sc. Šime Marcelić s Odjela za ekologiju, poljoprivredu i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, kojega smatraju najboljim praktičarem među znanstvenicima.

Najveći problem u maslinicima, posebno na otocima je visina stabla i prekomjeran broj primarnih grana. To smanjuje rodnu površinu i otežava berbu, rekao je Marcelić. Također, objasnio je ciljeve i načine rezidbe koju treba obaviti u veljači i ožujku.

Glavni ciljevi rezidbe masline u punoj rodnosti su smanjenje dominacije vrha, održavanje uzgojnog oblika i osigurati bržu zamjenu izrođenog djela te kontrola rodne površine. Iako su dobro poznati navedeni ciljevi rezidbe, na terenu se susreće niz loših primjera. Od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. Sve to, uz neprovođenje drugih agrotehničkih zahvata dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabla masline. To u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnosti, naglasio je Marcelić. Posebno je naglasio važnost izolacije vrha.

Važnost izolacije vrha

Izolacija vrha je važna tehnika u rezidbi kojom  kontroliramo rodnu površinu i održavamo uzgojni oblik, rekao je. Umjesto prekomjernih osnovnih rodnih grana treba ih svesti na četiri i to pod kutem od 45 stupnjeva, a ne 90 i više, kako je sada u većini maslinika.

Odgovarajući na brojna pitanja Marcelić je maslinarima skrenuo pozornost na proljetnu zaštitu masline od štetnih organizama poput paunovog oka, moljca i svrdlaša. Uz folijarna gnojiva u kombinaciji sa zaštitom ekološki prihvatljivim sredstvima na bazi bora i aminokiselina, što je ključno pred cvatnju maslina, Marcelić je kao jednu od važnih preventivnih metoda predložio odabir otpornih sorti.

U maslinicima u Poljani prevladava sorta Puljka, koja slično slično kao i Oblica, nema redovitu rodnost. Rađa svake druge godine. Zato i Denis Grdović, koji posjeduje 150 stabala maslina, planira dio njih nacijepiti na domaće i introducirane, rodnije sorte. A kako precijepiti masline detaljno je pojasnio Marcelić, počevši od izbora plemki i podloge za cijepljenje. Demonstrirao je klasičan način cijepljenja pod koru na više načina. Bitno je također da je podloga za cijepljenje na dobrom položaju u krošnji i da može samostalno preuzeti rast nove plemke koja će se razviti u novo stablo.

Šime Marcelić demonstrira navrćanje

Foto: Nedjeljko Jusup

Prethodni članakPrednosti ovijanja velikih kvadratnih bala
Sljedeći članakKoja je najukusnija sorta jagoda?
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.