Hrvatska je zemlja s vrlo dugom tradicijom u proizvodnji voća u kojoj autohtone i udomaćene sorte zauzimaju važno mjesto. Njihova zastupljenost i značaj u prošlosti su bili vrlo veliki. Međutim u posljednje vrijeme došlo je do znatnog propadanja starih autohtonih stabala. Jedan dio naše baštine nepovratno nestaje.
Nekada su se stare sorte sadile na okućnicama kao pojedinačna stabla ili u malim voćnjacima zbog proizvodnje voća. Ono je predstavljalo dragocjenu hranu za seosko stanovništvo. Voće se konzumiralo svježe, a višak se prerađivao i čuvao za zimu. Neke od starih sorti kruške se mogu dobro sačuvati za svježu konzumaciju. Iako je veliki broj tih stabala nestao, još uvijek postoje stara stabla. Ona odolijevaju svim nedaćama, a na nama je da ih spasimo od izumiranja.
Sačuvan velik broj vrijednih genotipova
Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj. Program povezuje više sudionika iz različitih institucija koji su uključeni u sakupljanje, kolekcioniranje i stvaranje banke biljnih gena.
Zahvaljujući pokrenutom programu sačuvan je velik broj vrijednih genotipova. Održavanje i opremanje kolekcijskog nasada financira se iz Podmjere 10.2. Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi te dijelom i iz nacionalnih izvora.
Važnost očuvanja tradicionalnih i autohtonih sorti krušaka
Tradicionalne stare sorte krušaka dragocjeno su bogatstvo i prirodna baština svake zemlje. Značajne su iz gospodarskih, agronomskih, bioloških i zdravstvenih razloga:
- prehrambena i zdravstvena kvaliteta: okus, miris, nutritivne kvalitete ploda (hranjivi sastojci),
- bioraznolikost: genska raznolikost pruža veću sigurnost u borbi protiv bolesti i štetnika (različite razine otpornosti, genetski izvori, itd),
- produženo vrijeme berbe i konzumiranja plodova: od vrlo ranih do vrlo kasnih sorti,
- kultura: tradicionalne sorte su živa povijest, a zbirke tradicionalnih sorti su dragocjene za njihovo očuvanje i zaštitu od izumiranja,
- agronomski i gospodarski značaj: dodatno osiguranje kod mogućih kolebanja proizvodnje uslijed klimatskih promjena i dr.
Danas se u prodaji može naći ograničen broj komercijalnih sorti krušaka. U prošlosti je ljudima bio na raspolaganju širok raspon sorti različitog vremena dozrijevanja, okusa, veličine, boje, oblika, upotrebe i prehrambene vrijednosti.
Radi očuvanja bioraznolikosti kao dragocjenog genskog izvora u voćarskom sektoru započele su aktivnosti vezane uz očuvanje postojećih starih stabala (nasada, voćnjaka), podizanje kolekcija u najboljim agronomskim uvjetima te edukativno informacijske aktivnosti u javnosti.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Centar za voćarstvo i povrćarstvo, sudjeluje u Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj u okviru Radne skupine voće – Podskupine kontinentalno voće.
Svrha i cilj projekta
Svrha projekta je pružiti doprinos očuvanju tradicionalnih (starih) sorti voćnih vrsta kao prirodne baštine Republike Hrvatske iznimno važne za zdravlje ljudi, očuvanje bioraznolikosti i održivosti poljoprivrede.
Cilj projekta:
- stvoriti kolekciju tradicionalnih/starih domaćih sorata voćnih vrsta (jabuka, kruška, šljiva, trešnja, lijeska…) na površinama Centra za voćarstvo i povrćarstvo.
- locirati (prepoznati, evidentirati) postojeće tradicionalne/stare sorte u voćnjacima (okućnicama, nasadima, ostalim površinama) RH i stvoriti bazu podataka o njima,
- potaknuti javnost na uključivanje u program čuvanja i uzgoja vrijednih sorti; informirati i educirati o važnosti bioraznolikosti.
Nacionalni program uključuje sljedeće aktivnosti:
- inventarizaciju postojećih kolekcija biljnih genskih izvora,
- ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genskih izvora,
- očuvanje biljnih genskih izvora in situ i ex situ,
- održavanje i regeneraciju primki,
- opis i procjenu primki biljnih genskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini,
- razvoj informacijsko-dokumentacijskog sustava,
- uspostava pravila u razmjeni i uporabi biljnih genskih izvora,
- izgradnja kapaciteta za čuvanje biljnih genskih izvora,
- razvoj zakonodavstva u području biljnih genskih izvora,
- informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genskih izvora.
Raznolikost koju je potrebno sačuvati uključuje sorte krušaka koje su od početka razvoja poljoprivredne proizvodnje prisutne na području današnje Hrvatske. Također i one koje su uslijed migracija stanovništva i razvoja poljoprivrede introducirane u naše krajeve. One su se adaptirale na lokalne klimatske i edafske uvjete.
Inventarizacija, identifikacija i prikupljačke ekspedicije
Kontaktiranje osoba koje na svojim okućnicama ili u svojim voćnjacima uzgajaju tradicionalne sorte voća ili koje posjeduju vlastite amaterske kolekcijske nasade, posjećivanje izložbi i sajmova voća, obilazak tržnica te slučajni pronalazak na terenu, prvi su koraci u ovom procesu.
Potom slijedi lociranje stabala pomoću GPS uređaja, obilježavanje, fotografiranje i opisivanje morfoloških karakteristika stabla. Uzimanje uzoraka plodova za laboratorijske analize, mjerenje i fotografiranje. Na temelju prikupljenih podataka determiniranje sorti i eliminiranje genotipova koji se već nalaze u kolekciji i eventualnih sinonima, a odabranom genotipu/primci dodjeljuje se prikupljački broj.
Obavljanjem morfološke i molekularne identifikacije utvrđujemo radi li se o nekoj od postojećih sorata. U 2021. godini nastavljen je postupak molekularne identifikacije primki kruške u kolekcijskom nasadu u Donjoj Zelini u DNA laboratoriju INRA – IRHS – Bâtiment B, Beaucouze Cedex, Francuska, upotrebom 16 mikrosatelitskih (SSR) biljega, europski standardni set dogovoren na razini ECPGR, te obrada dobivenih rezultata. Temeljem rezultata molekularnih analiza planiran je upis novih primki u Bazu podataka biljnih genskih izvora Republike Hrvatske (CPGRD).
Ako se radi o unikatnom genotipu donosi se odluka o uključivanju u banku gena.
Slijedi prikupljanje plemki za vegetativno umnažanje uz suglasnost vlasnika nasada. Zatim slijedi proizvodnja sadnica cijepljenjem prikupljenih plemki u rasadniku na bujne podloge divlje kruške (Pyrus communis). U idućoj vegetacijskoj sezoni gotove sadnice spremne su za sadnju u kolekcijski nasad.
Uspostava poljske kolekcije
Institucija koja osniva poljsku kolekciju mora posjedovati FAO Institute Code.
Odabir lokacije za poljsku kolekciju podrazumijeva položaj koji zadovoljava zahtjeve pojedine voćne vrste. Zatim pristupačnost, sigurnost, vlasništvo i mogućnost širenja kolekcijskog nasada.
U kolekcijskom nasadu potrebno je postojanje referentnih sorata koje služe za usporedbu.
Radi sigurnosti primke broj stabala mora biti dovoljan, obično pet. Za istu voćnu vrstu potrebno je koristiti istu podlogu, po mogućnosti što bujniju radi dugotrajnosti očuvanja same primke. Također i koristiti isti uzgojni oblik i razmake sadnje.
Obavezno je postojanje plana sadnje kolekcijskog nasada kako bi se u svakom trenutku mogla odrediti točna lokacija svake primke. Obavezno je i vođenje evidencije o svim primkama uključenim u kolekciju (naziv primke, broj primke, lokacija prikupljanja – podrijetlo, datum uključivanja u kolekciju, poznati sinonimi itd.)
Potrebno je osigurati optimalne uvjete za čuvanje primki u poljskoj kolekciji. To su sustav za navodnjavanje, protugradne mreže, armatura, zaštita od divljači, ograđen prostor. Isto tako i provoditi agrotehničke zahvate u optimalnim rokovima i na odgovarajući način (održavanje tla, rezidba, zaštita od bolesti i štetnika itd.)
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na pokušalištu u Donjoj Zelini održava osnovni kolekcijski nasad. U njemu se nalazi 11 kontinentalnih voćnih vrsta s 253 primke koje su upisane u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD) te provodi ostale aktivnosti iz programa.
U navedenom nasadu nalazi se 83 genotipa tradicionalnih i autohtonih sorti krušaka s područja kontinentalne Hrvatske. Od toga su 53 genotipa/primke upisane u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (Croatian Plant Genetic Resources Database).
HAPIH-ov Centar za voćarstvo i povrćarstvo kontinuirano radi na opisima kolekcioniranih sorti pomoću: DUS protokola i ECPGR deskriptora, pomoloških i fizikalno-kemijskih mjerenja, opažanja, laboratorijskih analiza, DNA analiza i formiranje vlastite baze podataka.
Planovi za očuvanje bioraznolikosti
Planira se nastaviti s prikupljanjem genotipova na terenu i proširenjem i dopunjavanjem Nacionalne poljske kolekcije sa sortama krušaka koje su se tradicionalno uzgajale na području kontinentalne Hrvatske.
Nacionalni program u novom programskom razdoblju predviđa inventarizaciju divljih srodnika voćnih vrsta te samoniklog voća s ciljem boljeg poznavanja i obuhvaćanja što je moguće veće raznolikosti i mogućnostima njihove održive uporabe na području Republike Hrvatske.
U narednom razdoblju planira se revitalizacija tradicionalnih sorti voćnih vrsta te umatičenje interesantnih genotipova i samoniklih voćnih vrsta kao preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala i širenja u uzgoju na lokalnom području. Sve u cilju očuvanja bioraznolikosti te širom ponudom na tržištu.
U planu su istraživanja o mogućnostima uzgoja u različitim tehnologijama uzgoja. To će pridonijeti novim spoznajama o mogućnostima njihovog uvođenja u intenzivnu proizvodnju. Prema ranijim istraživanjima pojedinih sorti među zapostavljenim udomaćenim i autohtonim sortama ima gospodarski interesantnih genotipova.
Planira se promocija lokalnih kultivara i poticanje njihove upotrebe u proizvodnji i oplemenjivanju, razvoj i promocija proizvoda dobivenih od lokalnih kultivara i samoniklih voćnih vrsta te edukaciju lokalnog stanovništa o važnostima i načinu zaštite lokalnih kultivara on-farm.
Suradnja s obrazovnim institucijama, udrugama i jedinicama lokalne samouprave, edukacija te poticanje uzgoja tradicionalnih sorti voćnih vrsta u školskim vrtovima i drugim površinama od javnog je interesa s ciljem očuvanja biljnih genskih resursa.
Autori:
dr. sc. Predrag Vujević
Danijel Čiček, dipl. ing.agr.
Centar za voćarstvo i povrćarstvo,
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
