U selima zapadne Slavonije, ali i ostalim voćarskim krajevima Hrvatske, još uvijek ima stoljetnih stabala starih sorata krušaka kojima prijeti opasnost od propadanja. Među njima ima i mnoštvo zaboravljenih slatkih, sočnih, ukusnih koje zaljubljenici i entuzijasti nastoje precijepiti i sačuvati u svojim voćnjacima.

Kad sam se kao zaljubljenik u stare sorte voća i kolekcionar počeo zanimati za stare sorte krušaka pretpostavljao sam da će u širem novogradiškom području biti 10-15 sorti. U međuvremenu sam ih uz pomoć prijatelja otkrio mnogo više. Tako su, primjerice Zdenka Horvatić i Pavao Kovačić, veliki zaljubljenici u stare sorte iz Cvetkovca kod Koprivnice pronašli i skupili do sada više od 200 starih sorti, a dio njih predstavili su u svojoj knjizi Stare sorte krušaka u Hrvatskoj.

Prikupili više od 100 starih sorata

Prema nekim podacima još u 17. stoljeću, registrirano je više od 300 sorata krušaka. Od njih se neke uzgajaju i danas. Mi smo u našem obiteljskom kolekcijskom voćnjaku sa starim sortama voća u Donjim Bogićevcima prikupili do sada više od 100 sorti. Ovom prigodom želim ukratko predstaviti neke koje u suradnji sa prijateljima voćarima supruga Anđa i ja želimo sačuvati od zaborava.

Jagodarka je najranija kruška na ovim našim prostorima. U nekim godinama dozrijeva već potkraj svibnja i početkom lipnja, u vrijeme jagoda, pa je po tomu vjerojatno i dobila ime. Ponegdje je zovu i antunovača. Meso je bjelkaste boje, polusočno, mekane konzistencije, slatko-kiselog okusa. Ponekih godina rodi obilno. Tu krušku cijepio sam s plemkama koje sam dobio od Miće Ivanovića iz Kovačevca.

Slatke, mirisne, sočne i ukusne

Krajem lipnja dozrijevaju petrovke (petrovače), ječmenke i žetvenjače i još neke sorte. Meni se od starih sorti krušaka koje dozrijevaju početkom srpnja posebno sviđa tikvica s mesom fine strukture, slatko, sočno, aromatično. Pokojni prof. Ivan Dautović iz Adžamovaca, veliki sakupljač i čuvar starih sorata, isticao ju je kao izvrsnu krušku za sušenje i za kompote. Pokojni prof. Ivan Bašić iz Nove Gradiške, jedan od pionira biodinamike u Slavoniji i čuvar starih sorti voća, cijenio je tu izvrsnu krušku koju je zajedno s lazankom, lubeničarkom i još devet drugih sorti cijepio na jednom stablu u obiteljskom vrtu.

Na okućnici Milenka Ljubojevića u Donjim Bogićevcima nalazi se staro stablo ljetne vrlo ukusne kruške srednje krupnih plodova. Još nismo utvrdili sortu pa ju kolega Petar Gogić, strastveni sakupljač krušaka iz Bukovice, zove ,,milenkaʺ. Vrijedna je zbog otpornosti na bolesti, dobrog okusa, krupnoće i zato što postupno dozrijeva.

Krajem srpnja dozrijeva medenka (mednjača), kruška svih krušaka, kako ju naziva Mirko Veić, poznati skupljač starih sorata iz Mihaljevaca kod Požege. Riječ je o nevjerojatno slatkoj kruški okusa meda, kaže Mirko. Od ljetnih krušaka Veić ističe i mirisnu žetvenjaču i ljetnu vodenjaru, krušku osvježavajućeg okusa.

Zagonetni svijet lubeničarki

Lazanka je vrlo ukusna ljetna kruška. Sazrijeva pojedinačno u dugom razdoblju u srpnju i kolovozu. To je razlog više za njezin uzgoj. Kolega Veić ima i krupnu lazanku, koja na nju podsjeća oblikom, ali je drukčijeg okusa. Jede se kad joj meso bude smeđe boje slično kao kod tepke (karamuta).

Jednom prilikom s kolegom Franjom Lepanom, novinarom ,,24 sata”, slučajno sam u Ratkovcu kod Okučana u blizini kuće osamdesettrogodišnjeg Ljubana Dabića naišao na krušku livadnjaču. Ogromno stablo čiji plodovi dozrijevaju krajem srpnja i početkom kolovoza, vrlo zdravi, ukusni i sočni.

Među ukusnim ljetnim kruškama su i lubeničarke koje dozrijevaju od sredine srpnja do sredine kolovoza. Do sada sam naišao na barem 6-7 tipova, odnosno varijeteta: sitne kruškolike i jabukolike, srednje krupne klasične lubeničarke, bijele (žute) lubeničarke koje se posebno ističu svojom slatkoćom te dva varijeteta krupnih, a u tom zagonetnom svijetu krušaka s ljubičastim mesom ima ih sigurno još. Stručnjacima Centra za voćarstvo s kojima surađujem, posebno su bile zanimljive krupne lubeničarke sa stabla starog više od 100 godina u eko-voćnjaku Dubravke i Ivana Reškovića u Goricama.

stare sorte krušaka
Kruška Lubeničarka najkrupnija

Lubeničarka bijela

Kruška stara oko 300 godina?

Posebna je ,,priča kruškaʺ dinjica. Za nju njezini vlasnici, braća Antun, Ilija i Zdravko Mutnjaković iz Gorica pretpostavljaju da je stara više od 300 godina. Dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza. Zanimljivo je da i u godinama kad kasni mraz “obere” mnogo voća, ova kruška daje rod. Plodovi su sočni, blago opori i u obitelji Mutnjaković su je nekada sušili, a dobra je, kažu, i za rakiju.

U njihovu voćnjaku zapazio sam i nekoliko velikih stabala također ukusne ljetne stare sorte kruške kajsiperke (kajziperka). Ona dozrijeva potkraj kolovoza. Slatka je i sočna.

stare sorte krušaka stabla krušaka
Kruška kajsiperka

Inače, selo Gorice u novogradiškoj Posavini, zbog svoje brežuljkaste konfiguracije terena iznimno je pogodan kraj za voćarstvo. Tako su njegovi stanovnici nekada ostvarivali značajne prihode od prodaje voća, uglavnom od starih sorata. Jedan od zaljubljenika u to voće Antun Bunjevac kaže da su, na žalost, neke sorte nestale. Primjerice, nije više siguran postoji li još neko stablo kruške zolote. Tvrdi da u tom selu ima još puno starih stabala starih sorti ljetnih krušaka koja su na izdisaju. Zato bi to područje valjalo detaljnije istražiti. Posebno izdvaja bergu na gospodarstvu pokojnog Stjepana Bunjevca koja dozrijeva krajem srpnja i početkom kolovoza. Također i jednu krušku jabukolikog oblika i izvrsnog okusa u voćnjaku obitelji Trošeljac.

Berga

Zaljubljenici spašavaju i čuvaju stare sorte

Sva je sreća što imamo zaljubljenika u stare sorte. Oni su uspjeli precijepiti i u svojim voćnjacima čuvaju zaboravljene kruške uživajući u oblicima, okusima, mirisima i bojama njihovih plodova. Od ljetnih Petar Gogić kaže da mu se najviše sviđaju tišljenka, ćopa, gradištanka, nevesinjka, te više varijanti lubeničarke. Svaka pojedina ima različit okus i izgled, karakterističan samo toj sorti, kaže Petar.

U svojoj knjizi ,,Stare sorte krušaka u Hrvatskojʺ, Pavao Kovačić Palči opisuje i dosta ljetnih sorata. Na pitanje koje su mu najukusnije kaže da su mu sve dobre: bonte, crvenokožna, gradištanka, ilinjača, karamel, katarinka, medenika, posebna botinovec, šefek i vugica.

Na kraju spominjem još jednu zanimljivu kasnoljetnu sortu vodenjaru (jeribasma) u dvorištu obitelji Narandžić iz Šumetlice čije je ogromno stablo pojedinih godina dalo i blizu 2000 kilograma sočnih plodova. Za tu krušku punu soka kaže se „ona se ne jede, ona se pije“.

stare sorte krušaka
Kruška vodenjara

Facebookova grupa za čuvanje starih sorti

U Facebookovoj grupi ,,Sačuvajmo stare sorteʺ u kojoj sam administrator (grupa okuplja više od 12,8 tisuća članova) razmjenjujemo iskustva o uzgoju i čuvanju starih sorti. Spominjem ovdje još neke i čuvare starih sorata: Anita Pintar iz Čabra, Đorđe Dokmanović iz Moravica, Marko Turas iz Lipovljana, Mirjana Latinović i Blanka Sremac iz Nove Gradiške, Jerko Mikanović iz Podvrškog, Ivan Babić iz Vrhovina, Ivo Debeljak iz Ratkovca, Davor Golub iz Našica, Ivica Kadić i Đuro Božić iz Gradišta, Tomislav Grubanović iz Privlake, Stjepan Divjak iz Zagreba, Petar Mihaljev iz Podgorača.

Kruška Grubanović

U suradnji s Udrugom vinogradara i voćara Cernik, Općinom Cernik, Brodsko-posavskom županijom i Ministarstvom poljoprivrede pokrenuli smo hvalevrijednu stručno-edukativnu manifestaciju ,,Sačuvajmo stare sorte“ koja ima međunarodni karakter. Uz nas zaljubljenike u stare sorte razmjene plemki i sjemenja starih sorti povrća, stručna predavanja i izložbe plodova ta manifestacija okuplja i stručnjake i znanstvenike iz Hrvatske i susjednih država.

Cilj nam je spasiti i sačuvati što više tih sorti od izumiranja zbog njihovih genskih potencijala, otpornosti na bolesti i štetnike, zbog čega su pogodne za ekološki uzgoj, ali i zbog očuvanja biološke raznolikosti.

Kruška- tikvica dautović

Kruške tročeljac

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje