Morfologija rodnih pupova
Badem (Prunus amygdalus Batsch), iako smo ga svrstali u lupinaste voćne vrste, botanički gledano on je koštičava voćna vrsta. Sukladno navedenome ima rodne izbojke koje su zastupljene kod koštičavih voćnih vrsta, a to su: svibanjske kitice, kratke rodne šibe i mješovite rodne šibe. Kod badema su najzastupljenije svibanjske kitice i mješovite rodne šibe, gdje se nalazi najkvalitetniji prirod. Kratka rodna šiba predstavlja rodni izbojak loše kakvoće (kao i kod breskve) zbog lošeg odnosa broja listova i plodova, te se odstranjuje rezidbom. Za razliku od lijeske, oraha i pitomog kestena cvjetovi badema su dvospolni te se oprašivanje vrši pomoću kukaca.
Rezidba nakon sadnje i formiranje uzgojnih oblika
Vaza
Ovaj uzgojni oblik je najčešći u Španjolskoj u starijim nasadima koji rastu na sušnijim područjima i lošijim tlima. Nakon sadnje sadnicu je potrebno prikratiti na oko 90 cm visine te je potrebno odmah postaviti štapove i privezati ih za iste. Štapovi bi trebali biti debljine cca 5 x 5 cm te duljine oko 1,8 m, a trebali bi biti 30 do 45 cm utisnuti u tlu. Na kraju prve godine potrebno je odabrati 3 do 5 primarnih grana, sa kutom od 45 ° u odnosu na provodnicu, a može do 60°. Primarne grane bi trebale biti vertikalno razmaknute jedna do druge 8 do 15 cm.
Pri pogledu odozgora razmak između jedne do druge primarne grane bi trebao biti 120 ° ako ih je 3, ili proporcionalno više ako ih je više. Navedeno osigurava pravilnu raspodjelu izbojaka, što u konačnici smanjuje mogućnost lomljenja ili naginjanja stabla uslijed neravnomjernog raspreda tereta, te sprječava ukrštavanje izbojaka. Ako postoji situacija u voćnjaku da s neke strane pušu jači vjetrovi, tada se više primarnih izbojaka ostavlja na tu stranu. Ispod 60 do70 cm od razine tla ne bi trebalo biti nikakvih grana kako bi se omogućio pristup tresaču pri berbi. Rezidba ovog uzgojnog oblika mora se obavljati ručno, izuzev prikraćivanja izbojaka što se može obavljati mehanički.
Popravljena piramida
Ovaj uzgojni oblik uključuje 3 do 5 primarnih grana naizmjenično poredanih te se provodnica prikraćuje na zadnju primarnu granu. Budući da je ovaj uzgojni oblik detaljno opisan kod oraha, ovdje će se spomenuti samo neke specifičnosti. Kao i kod vaze, ispod 60 do 70 cm od razine tla ne bi smjelo biti grana. Razmak između primarnih grana bi trebao biti od 25 do 35 cm, a trebaju tvoriti kut od 45 do 50° u odnosu na provodnicu. Nakon sadnje sadnica se krati na oko 90 cm te se potom u vegetaciji odabiru tri primarne grane, a najviša se ostavi za daljnju provodnicu. Ostale se prikraćuju ili zalamaju. Isto se ponavlja i iduće godine dok se dobije traženi broj primarnih grana. Primarne grane trebaju tvoriti kut Odabrana provodnica treba uvijek biti barem 20 cm iznad ostalih da se ne bi ugrozila njena dominacija.
Uzgojni oblik za super-guste nasade badema
Ovaj uzgojni oblik razvijen je prvenstveno za masline gdje se koristi preko dva desetljeća, a kasnije se počeo koristiti i za badem. Razvila i popularizirala ga je „Agromillora Group“, a prema čijim informacijama je i rađen opis ovog uzgojnog oblika.
Prvi ovakav pokusni nasad je isproban u Španjolskoj, u gradu Lleida 2010. godine te se vrlo brzo proširio u praksi. Uključuje korištenje slabo bujnih podloga (npr. Agromillora podloga Rootpac-20) čime se postiže velika gustoća sadnje (razmak između redova 3-3,5 m te unutar reda 1-1,2 m). Za ovaj uzgojni oblik koriste se sljedeće sorte: ‘Soleta’, ‘Lauranne® Avijor’, ‘Penta’ i ‘Guara-Tuono’. Glavni cilj ovog uzgojnog oblika je postići potpuno mehaniziranu rezidbu i berbu, te visoku efikasnost u korištenju vode, pesticida i radne snage. U prvim nasadima koristio se uzgojni oblik sa centralnom provodnicom, dok kasnije bez što je uzrokovalo veće grananje i u konačnici veći prirod. S obzirom na postignute najbolje rezultate, trenutno se najviše koristi oblik bez centralne provodnice s razmakom sadnje 3 m x 1,2 m.
Kako bi se što prije formirala krošnja u obliku žive ograde uzgajivači obično sade od „Agromillora Group“ posebne sadnice tzv. „Smarttree“ – koje karakterizira visina od 45 do 60 cm, bez centralne provodnice ali sa lateralnim razgranjenjem. Navedeno rasadničari postižu višestrukim prikraćivanjem sadnice na 40-46 cm visine. Ekvivalent tome bi bile „knip sadnice“ kod jabuka, osim što one imaju provodnicu. Takve sadnice se sade u voćnjak s bambusovim štapom visine 1,2 m te nikakva dodatna armatura ili žice nisu potrebne. Prvih nekoliko godina do formiranja krošnje u obliku žive ograde potrebno je intenzivno prikraćivanje. Kako bi se razvila zadovoljavajuća visina navedene krošnje, potrebno je provesti vertikalno prikraćivanje 7 puta, svakih 30 cm rasta , što stvara nove izbojke i generativne pupove. Vertikalno prikraćivanje se radi na sljedeće visine: 0,5-0,6 m, 0,91 m, 1,22 m, 1,52 m, 1,83 m, 2,13 m i zadnje na 2,44 m.
Kako bi se razvila zadovoljavajuća širina drvoreda, potrebno je imati dva bočna (horizontalna) prikraćivanja. Prvo je na 20-25 cm širine krošnje od debla, a drugo na 41-46 cm. I za vertikalno i horizontalno prikraćivanje sa svakim rezom treba maknuti 5-10 cm vegetacije. Konačnu visinu krošnje potrebno je održavati na 2,74 m (+ 0,9 m visine debla), a širinu na oko 0,9 m. Navedeno je moguće ostvariti na kraju druge godine nakon sadnje sa gore spomenutim sadnicama, a sa standardnima može trajati maksimalno do 5 godina. Širina krošnje veća od 0.9 m uzrokuju ogoljivanje unutrašnjeg dijela, a visina krošnje od 2.74 m se pokazala kao najveća moguća za optimalnu efikasnost.
Rezidba u rodu
Badem je po svojoj biološkoj prirodi dosta sličan breskvi. Cilj rezidbe badema u rodnosti je uklanjanje izbojaka krivog smjera rasta, te izrođenog i bolesnog drveta čime se postiže bolja prozračnost i osvijetljenost krošnje, te potiče vegetativni rast koji je bitan za dobru rodnost. Osim navedenog, jedan od temeljnih razloga rezidbe badema je sprječavanje ogoljivanja drveta, čemu je badem kao voćna vrsta dosta podložan. Ogoljivanje razvijenijih grana se događa jer se rodno drvo na njima suši i tako se prenosi nova vegetativna masa u vršni dio grana. Povratnim rezom je potrebno onemogućiti ogoljivanje.
Rezidbom se također može utjecati na smanjenje opterećenosti stabla budućim rodom, te se onda rodne grančice prorjeđuju, a ne prikraćuju. S obzirom da je badem dosta osjetljiv na proljetne mrazeve, uvijek je bolje ostaviti veći broj rodnih izbojka nego što je potrebno za ostvarenje planiranog priroda. Za planiranje priroda potrebno je poznavati koliko se plodova razvije od 100 cvjetova, a kod badema to je prosječno oko 15 (što ovisi o sorti, agroekološkim uvjetima itd.).
Uspješnost rezidbe se može svake godine procijeniti djelomično i na temelju duljine rasta novih izbojaka na cijeloj krošnji, ako neki drugi faktori ne limitiraju rast. Badem s manje od 10-12 godina starosti bi trebao imati godišnje 22.5-25 cm rasta mladica. Stabla starija od navedenog bi trebala imati barem 15 cm rasta mladica svake godine. Ako stablima fali bujnost, rast se može stimulirati jakom rezidbom, međutim potrebno je napomenuti da badem teže podnosi jaču rezidbu, napose pri rezidbi debljih grana jer se tad stvaraju rane koje teško zacjeljuju i stvara se smolotočina. Badem se orezuje za vrijeme mirovanja, dok zelena rezidba služi kao korekcija za vrijeme vegetacije, kad uklanjamo izbojke nepoželjnog smjera rasta dok još nisu previše izrasli.
Kod gore opisanog uzgojnog oblika za super-guste nasade u obliku žive ograde rezidba je specifična. Tada se ona obavlja isključivo mehanički i to jedanput godišnje održavajući visinu krošnje na 2,7 m, a širinu na 0,9 m. Naime veća širina uzrokuje ogoljivanje unutarnjih dijelova krošnje.
Pročitaj još:
Rezidba lupinastih voćnih vrsta
