Sve veća popularizacija smokve kao voćne vrste i sve veća potražnja tržišta za njom otvara nove proizvodne mogućnosti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s obzirom na prikladne ekološke uvjete za njen uzgoj, ali i raspoloživost potpora kroz Mjere ruralnog razvoja.
Uzgoj smokve kao pojedinačnog stabla u okućnicama ili na rubu vinograda itd. u mnogome se razlikuje od plantažnog uzgoja smokve. Plantažni uzgoj smokve započeo je u zadnja dva desetljeća na području Zadarske županije. Provedba suvremenih agrotehničkih mjera, ali i trženje proizvoda zahtijevaju puno znanja i umijeća. Propusti napravljeni u njihovoj provedbi daju odgovor u količini i kvaliteti plodova. Plodovi ove vrlo tražene voćne vrste, osim u svježem stanju, vrlo zahvalno mogu se i preraditi. Prerađuju se u smokvenjake, sušenu smokvu, pekmez i dr.
Iskustva iz nasada smokve u Zadarskoj županiji
Nakon što se od strane struke odredi prikladnost lokacije (položaj, ekspozicija, vjetrovi) i fizikalno kemijska svojstva tla pristupa se pripremi terena za sadnju uz meliorativnu gnojidbu, osiguranju vode za navodnjavanje, zaštiti od tuče, podizanju vjetrozaštitnih pojaseva koji štite od jakog udara bure koja često sa sobom nosi posolicu na širem području Zadarske županije, određuje se sustav uzgoja te sukladno tome osigurava odgovarajući kvalitetni sadni materijal.
Nakon odabrane lokacije za podizanje nasada pristupa se uređenju kanala za odvodnju. Zatim se isplanira sadnja vjetrozaštitnog pojasa, ako to lokacija traži, te se pristupa pripremi terena.
Priprema tla za plantažni uzgoj smokve
Prva mjera u pripremi tla za podizanje voćnog nasada je temeljito krčenje prethodne vegetacije. Krčenje se obavlja u cilju oslobađanja tla od podzemnih i nadzemnih dijelova prethodne vegetacije (šumske i općenito dugogodišnjih drvenastih kultura). Temeljitim čišćenjem podzemne vegetacije onemogućava se gljivama truležnicama da prijeđu na korijen smokve. Vrlo važna daljnja mjera je ravnanje i planiranje tla. Kod tala težeg mehaničkog sastava ova mjera ima za cilj stvaranje ravne površine tla i omogućavanje brzog otjecanja površinskih voda, te uspostavljanje istih ekoloških uvjeta za razvoj voćaka. Kod tala lakšeg mehaničkog sastava ova je mjera također značajna u svrhu stvaranja ravne površine tla i uspostavljanje istih ekoloških uvjeta za razvoj voćaka. Ovisno o fizikalnim svojstvima tla, duboka obrada se obavlja rigolanjem (ripanjem). Ravnanjem površine rigolanog tla završava se agrotehnička mjera pripreme tla.
Erozija tla vodom vrlo je česta u nasadima u kojima se priprema terena nije kvalitetno odradila, a klimatske (ne)prilike nam donose sve češće obilne oborine u kratkom vremenskom razdoblju.
Meliorativna gnojidba može se primjenjivati prilikom rigolanja, a količinu određujemo nakon provedene kemijske analize tla. Dakle, neposredno prije dubokog rahljenja tla treba ispitati kemijski sastav tla. Slijedi iskolčavanje parcela, po potrebi sadnja vjetrozaštitnog pojasa, obilježavanje sadnih mjesta.
Za jesensku sadnju duboko oranje obavlja se tijekom ljeta. Za proljetnu sadnju duboka obrada može se obavljati od ljeta do zime, ako je povoljno vrijeme. Prilikom sadnje posebnu pažnju treba posvetiti izboru dobre sadnice i redoslijedu radova pri sadnji i tehnici sadnje.
Pregled sadnica, osim kod nabave i prijema, treba obvezatno izvršiti i prilikom sadnje. Svaku sadnicu treba pregledati na kvalitetu i zdravstveno stanje. Nakon što se izvadi iz kontejnera treba odstraniti eventualno polomljenu ili oštećenu žilu, obnoviti rez glavnih žila tek manjim skraćivanjem i tako pregledanu i pripremljenu sadnicu umočiti u spremljenu kašastu masu ilovače, goveđe balege i vode i tek nakon toga izvršiti sadnju.
O izboru sortimenta i sadnji smokve, oprašivanju smokvi, redovitoj obradi tla, gnojidbi, rezidbi i navodnjavanju smokve, bolestima i zaštiti te berbi i sušenju smokvi čitajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 17 od 15. rujna 2020.
