Dražan Krolo poznati je poduzetnik, osnivač nekoliko tvrtki vezanih za turizam, građevinu, prihvat aviona i brodova. Čovjek je ovo širokih interesa, čak i inovator, no sam priznaje da ga srce i obiteljska odanost vuku u rodni kraj. Iako je razvio karijeru i osnovao obitelj u Kaštelima, korak po korak probija si put natrag u svoj rodni Strmendolac, u kojem je 2004. godine krenuo u osnivanje i sadnju velikog vinograda na 2 ha. Napravljene su detaljne analize sastava tla i na temelju promatranja klimatskih uvjeta odabrane su sorte vinove loze za novi vinograd. Razgovarali smo s Dražanom čija obitelj održava vinarsku tradiciju već više od 300 godina.

Strmendolac je naselje udaljeno 4 km od Trilja. Smješteno je na 341 m nadmorske visine i okruženo je brdima. Selom protječe više potočića koji se spajaju u veći Krolin potok. U selu zdjelastog oblika postoji 18 izvora pitke vode. Brojne vode pogoduju stvaranju krških reljefnih oblika, jama, špilja i ponikvi. Nekad se ovdje najviše ljudi bavilo poljoprivredom, posebno vinogradarstvom i voćarstvom.

  • Kako je nekad izgledalo bavljenje vinogradarstvom i proizvodnjom vina?

Moji preci bavili su se vinogradarstvom i proizvodili vino većinom za svoje potrebe. Svaka kuća je tada u podrumu imala barem 10 stolitarki vina. To je bila tradicija ovog težačkog kraja. A ja se najjasnije iz svog djetinjstva sjećam upravo one muke oko proizvodnje vina; proljetnog kopanja vinograda, borbe s vremenskim nepogodama, borbe s bolestima loze. Sjećam se muke oko čuvanja vina jer nije bilo niti kvasca, niti sumpora… To je bila jedna primitivna proizvodnja pa ako je vino bilo lošeg sladora, ono bi se došećerilo. Ako bi bila loša godina, onda bi se dodavalo vode. I vino bi se brzo počelo kvariti pa ga je trebalo popiti prije nego se temperature dignu.

Povratak vinogradarstvu

  • Kako ste se odlučili na povratak vinogradarstvu?

Prije 20-ak godina smo kupili ovo imanje u mom rodnom mjestu. Vuklo me ovdje i srce i obveza prema roditeljima. Ideja je bila amaterski se baviti proizvodnjom vina i do mirovine imati uhodani dodatni posao. U početku sam ja to zamislio jednostavno, ali kako je vrijeme odmicalo, moraš rasti. Raste količina dobivenog vina i moraš zaposliti nekoga za prodaju i marketing, zatim enologa i na kraju sezonce. Odjednom imaš sve više zaposlenih pa moraš opet ulagati, povećavati proizvodnju da možeš platiti ljude i strojeve. Dodatnih 4 ha uzeli smo u koncesiju od Hrvatskih šuma i preko mjera Europske Unije posadili još 30 000 trsova u Sinjskom polju. 80% troškova je pokriveno mjerom, ali veliki je to investicijski zalogaj za nas. Dugo je razdoblje čekanja i neizvjesnosti. Mogli smo pogriješiti sortu, mogli smo pogriješiti kod sadnje. Ako nešto ne biste predvidjeli, lako bi nastradali.

Krolin vinograd u Strmendocu
  • Koja su svojstva vina proizvedenih u ovom kraju?

U vrhunskoj poljoprivredi mikrolokacija je jako bitna za planiranje proizvodnje. Strmendolac je okružen brdima i predstavlja zadnju crtu uzgajanja vinove loze zbog nadmorske visine i miješanja oštre kontinentalne i blaže mediteranske klime. Noći su prohladne tijekom čitave godine pa ljeti dolazi do velikih dnevnih temperaturnih oscilacija. Baš te temperaturne razlike stvaraju sklad između kiselina i sladora. Pogotovo su važne vrijednosti kiseline u dobivanju izričito voćnih i svježih vina. Do 70-ih godina prošlog stoljeća ovdje se sadila mješavina domaćih sorti koju smo mi zvali hrvaština. Onda je stigla linđuša-rodna sorta, ali ona nije mogla postići visoki slador. Nije dozrijevala i ljudi su dobivali loše vino. Čak mislim da je osim industrijalizacije i odlaska u gradove, velik dio lokalnih vinogradara odustao od proizvodnje baš zbog korištenja ove loše sorte.

                Hrvatska autohotna sorta

Kao presliku depopulacije svog rodnog sela Dražan nam priča o svojoj prijateljici lisici.Ona ga svakodnevno posjećuje na imanju, što nije prirodno jer bi u selu trebalo biti ljudi i kokoši i ostalog blaga. Nažalost, ljudi je sve manje, a onih koji drže sitnu stoku za svoje potrebe još i manje.

U Krolo vinariji danas proizvode 3 crne sorte: cabernet sauvignon, merlot, crljenak kaštelanski i 2 bijele sorte: chardonnay i pošip. Prva berba je bila 2007. godine, a crljenak je prvo vino vinarije. Najzanimljivije je za prezentaciju strancima jer je to hrvatska autohtona sorta.

Crljenak kaštelanski prvo je vino vinarije Krolo

Crljenak kaštelanski je stara hrvatska sorta koja potječe iz Kaštela i skoro je zaboravljena. U Kaliforniji je postala poznata kao zinfandel, a u Italiji kao primitivo. Osjetljiva je na pepelnicu i sivu plijesan pa je skoro nestala s ovih prostora. Njenom zaštitom bavi se udruga Zinfandel Advocates &Producers. DNK analizom je potvrđeno njeno postojanje u Hrvatskoj 2001. godine u vinogradu Ivice Radunića u Kaštel Novom.

  • Kako to da ste se odlučili za proizvodnju crljenka kaštelanskog?

-Kaštelanski crljenak je zahtjevno uzgajati na ovim područjima jer samo jedna obilna kiša pred berbu može uništiti urod. Bobice nabubre, kožica je tanka i grozd obolijeva. Međutim, ovo mi je omiljena sorta jer je naša stara, autohtona i lokalna sorta.

  • Ostvarili ste i odlične rezultate na sajmovima?

-Iako su sajmovi samo “modne piste”, ipak oni služe kao odskočne daske da kvalitetna vina dosegnu daleki odjek. Na slijepom kušanju vina u Bordeauxu na natjecanju Challenge du vin Bordeaux France, naše vino Cabernet Sauvignon Merlot dobilo je brončanu medalju. Zapažene rezultate postigli smo i ove godine na sajmu u Vancouveru sa svojim brendom rose vina Šjora.

Nakon što su otkriveni hrvatski korijeni zinfandela, još jedna svjetski poznata sorta dobila je djelomično hrvatske gene. DNK analizom potvrđeno je da je chardonnay nastao (kao i mnoge druge sorte) križanjem između pinota i gouais blanca. Gouais blanc, drugim imenom štajerska belina (belina bijela), je autohtona hrvatska sorta (panonski predio), u današnje vrijeme nepopularna i gotovo izumrla. Mali piramidalni grozdovi sa srednje velikim, slatkim kiselkastim bobicama puni su soka. Zbog lošije kvalitete, sorta je u prošlosti bila zabranjena u Francuskoj, dok se u Hrvatskoj može još pronaći mjestimično u vinogradima u središnjem dijelu i sjeverozapadu zemlje. Koristi se u proizvodnji miješanih vina. I na ovom primjeru oslikava se ogromni utjecaj vinskih sorti porijeklom iz ovih krajeva na razvoj svjetskog vinarstva i vinogradarstva.
Vinarija Krolo ostvarila je izvrsne rezultate na ocjenjivanju u Vancouveru i Bordeauxu
  • Kako plasirate svoja vina na tržište?

Svoja vina plasiramo u restorane, izvozimo ih u Njemačku, Kanadu i Nizozemsku. Osobno smatram kako je prodaja na kućnom pragu najbolja opcija. U suradnji s agencijama organiziramo nekoliko verzija vinskih tura za goste istančana nepca. Turisti dolaze kod nas u vinariju jer žele doživjeti autentično iskustvo kroz domaću hranu, domaće vino i domaći ambijent.

  • Koja je draž izravnog doticaja s gostima?

– Rad direktno s gostima je vrhunac svakog vinara. Turisti ne vole monotoniju i sjedenje. Reljef i povijest okolice Trilja i Strmendoca skriva tragove prošlosti u obliku stećaka, zidanih turskih izvora, sakralnih objekata. Zato uzmemo auto i kao u safari vožnji, obilazimo kraj koji je dosta interesantan jer ima puno rijeka. To su Grab, Ruda, Cetina, i gdje god imate vodu ona privlači ljude. Organiziramo degustacije naših vina na određenim zanimljivim lokacijama. Nažalost, korona je ove godine skratila ionaku prekratku sezonu.

                Težak i nepredvidiv posao

  • S kakvim se poteškoćama susrećete?

-Ovaj posao nije jednostavan. Kad posadite vinograd treba vam 4-5 godina da postane rodan i da dobijete prvu čašu vina. Ako si pogriješio, prekasno to saznaš, nakon 10 godina, a onda si se već razočarao. U ovim krajevima, vremenske neprilike mogu biti iznenadne i uništiti cijeli urod. Na proljeće treba voditi brige o jutarnjem mrazu i paliti vatru, uključiti ventilatore da spasi urod. A zrioba grožđa je rizik zbog kasne berbe i nepredvidive jeseni.  

  • Ne bi li onda lakše bilo kupiti grožđe što smo vidjeli na primjerima nekih drugih?

Vinograd treba osigurati zbog nepredvidivih nepogoda. Nama bi lakše bilo kupiti grožđe nego saditi vinograd. Ali, mi koji želimo vino proizvesti, trebamo kvalitetno grožđe pa ga zato i sami proizvodimo. Problem mogu predstavljati pretjerane kiše, ljetni neverini, prevelike suše, prejako sunce… Kad me ljudi pitaju kako je u vinogradu, bojim se odgovoriti jer dokle god nisi ubrao grožđe ne znaš kako će biti sutra. Divim se ljudima koji žive samo od vinograda, jer ja ne vidim opravdanost te situacije. Na selu je život jako težak, i sve što radite, morate raditi u suradnji s prirodom. Teška nam je bila godina 2014. kad nismo imali vina za tržište.

  • Koji je vaš daljni plan?

-Plan vinarije je proizvodnja cca 50000 boca godišnje. Tome se nadamo kad novi vinograd dođe u punu rodnost. Odlučili smo se posvetiti kvaliteti svježih vina s manje alkohola i nećemo ići na više od 13,5% alkohola. Posvetit ćemo se stvaranju i jačanju brenda jer nam je cilj pristupiti kupcu pažljivo i stvarati dugotrajno povjerenje visokokvalitetnim proizvodom. Bitno je ostati posvećen svakom grozdu i svakoj bobici. Plan je isključivo raditi na kvaliteti vina. Cilj nam je vrh kvalitete i to je jedina održiva priča, kako naučiti kupca da uživa u vrhunskoj kapljici. Nema drugog puta. Vinar treba izabrati hoće li proizvoditi vino-smijalicu, vino-plačkalicu ili vino-svađalicu.

Dražan Krolo u svom vinogradu
  • Nailazite li i vi na sve veći problem u hrvatskoj poljoprivredi, a to je nedostatak radne snage?

Teško je pronaći radnu snagu. Nailazili smo na radnike koji ne žele raditi, pa i na one koji ne znaju raditi, ali traže veću satnicu. Svaki posao koji radite morate raditi znanjem i iskustvom koje stječete s vremenom. Ovo je višegeneracijski posao i ovisite o tome hoće li vas tržište prihvatiti. Stvaranje brenda je proces dug 10-15 godina tako da ja koji sam uložio i zasadio vinograd neću uživati u njegovim plodovima. Neće, niti moj zet koji tek treba pohvatati sve znanje i iskustvo, nego tek možda moj unuk. I ja sam toga svjestan.

Prema Dražanovim riječima, Hrvatska je trenutno na 30% svoje vinarske proizvodnje od prije 50-ak godina.

  • Koji je razlog tome?

Troši se uvozno vino jer naši ljudi nisu educirani o vinima. Bitno je sad samo koliko dugo i ustrajno svaki samostalni proizvođač može raditi na edukaciji tržišta. Surađujemo s raznim institucijama i drago mi je čuti savjet, ali mišljenja sam da bi državne službe mogle više utjecati na prostor u kojem proizvodimo. Nešto će se morati promijeniti ako želimo neke rezultate. Trenutno sve promjene ovise isključivo na jačim vinarima koji promiču naš glas u svijetu. Hrvatska se smatra velikim vinarskim potencijalom, ali mi ne znamo cijeniti naše. Kad neki vinar u svijetu napravi dobre rezultate, javnost nije zainteresirana. U SAD-u je druga priča. Oni naprave senzaciju od nagrađenih vina i vrte priču godinama. Kao nacija nismo spremni pokrenuti nešto značajno i nastupamo vani pojedinačno. Država prosipa novac na razne turističke reklame i slogane, ali i samo vinarstvo je reklama. Gost će doći kušati vina i putovati vinskim cestama. Gost želi zaokruženu priču. Država očekuje porez od nas, i jedan dio tog novca se mora vratiti prema proizvođaču.

Vina Vinarije Krolo

Utjecaj i posljedice pandemije

  • Jeste li zabrinuti za prodaju u budućnosti radi trenutnog stanja s koronakrizom?

– Vjerujem da će korona utjecati na mogućnost prodaje proizvedenih količina i vinarima će ostati veće količine neprodane. I u Dalmaciji je u posljednje vrijeme zamjetan porast proizvodnje bijelih vina, pogotovo pošipa. Smatram da će se cijene rušiti, pa neki vinari bez potpore države neće moći preživjeti. Kod nas jedna poslovna djelatnost gura drugu, ali ovdje nema slobodnih dana niti praznika. Na godišnji se ide kad se ukrade pojedinačan dan tu i tamo. Onaj tko zapošljava ljude, ispunjava križaljku po cijele dane i nikako je ne može ispuniti. Ovdje svi radimo sve. Jedino, priznajem da nisam za trgovinu, za to imam čovjeka. Ali i on radi 3 posla istovremeno. To je prokletstvo privatnog biznisa.

Ne žali se Dražan puno jer si pravi poduzetnik ne može priuštiti vrijeme za samosažaljenje. Ide se dalje. Proizvodnja vrhunskih vina je ozbiljan posao, a berba je planirana za dan poslije ovog intervjua. I kušaonicu treba dovršiti uskoro. Da se vino može podijeliti u druženju, prijateljstvu i u tradiciji.

Posljednjih desetljeća, postavljene su razne znanstvene teze o zdravstvenim dobrobitima umjerenog pijenja crnog vina. Meta analizu provedenih znanstvenih radova na temu zdravstvenih benefita umjerenog pijenja crnog vina, proveli su kineski znanstvenici 2019.g. Prema tom istraživanju umjereno pijenje crnog vina nema negativni učinak na osobe s dijabetesom 2. tipa (DM2). Čak se čini da čaša crnog vina dnevno može preventivno djelovati kod osoba u rizičnoj grupi za dobivanje DM2. Dodatno, čini se da kožica crnog grožđa posjeduje polifenole koji imaju antioksidativni utjecaj na ljudsko zdravlje. I crno vino može utjecati na normaliziranje glukoze u krvi. Kako znanstveni zaključci još nisu definitivni, sazrelo je vrijeme za jednu kliničku studiju na većoj grupi ispitanika. Ne bi li bilo zgodno sudjelovati kao volonter u takvom istraživanju i svakodnevno gucnuti čašicu kvalitetnog crnog vina u čisto znanstvene svrhe? Umjerena konzumacija crnog vina može pomoći kontroli glukoze u krvi, te metabolizmu masti.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje