Ukrasne ruže (Rosa spp.) su kao malo koja vrsta hortikulturnog bilja napadnute tako velikim brojem štetnih organizama. Tako mnogi vlasnici ako ne planiraju i provode mjere zaštite često budu razočarani njihovim izgledom.

Od početka vegetacije je potrebno barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti, od kojih često pronalazimo zvjezdastu pjegavost (Marsonina), pepelnicu (Sphaerotheca), hrđu (Phragmidium), plamenjaču (Peronospora), sivu plijesan (Botrytis), plamenjača (Peronospora), grinje (Panonychus) i štetne kukce (Aphidae i dr.). Ovisno o načinu uzgoja i vrstama ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, kontinentalno ili mediteransko područje) pojava štetnih organizama je vrlo različita.

Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od neželjenih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu. U pravilu sparno i vlažno vremensko razdoblje (povremene oborine, vlažnost zraka veća od 85 % i temperature u rasponu od 8° do 28°C) pogoduje jačoj pojavi biljnih bolesti ukrasnih ruža.

Tablica 1. Neki epidemiološki uvjeti važniji za razvoj različitih uzročnika bolesti ukrasnih ruža

Uzročnik bolestiUvjeti za razvoj bolesti
zvjezdasta pjegavost (Marsonina)temperature u rasponu 15-27°C (optimalne 18-21°C), dugotrajno vlaženje lišće (9-36 sati) uz povišenu vlažnost zraka (96-100 %)
Pepelnica (Sphaerotheca)optimalna temperatura 21°C i relativna vlažnost zraka 97-99 %
lisna hrđa (Phragmidium)uz optimalne temperature 18-21°C zadržavanje vlage na lišću 2-4 sata
siva plijesan (Botrytis)optimalna temperatura razvoja plijesni 15°C, uz visoku vlažnost zraka (>95 %)  i dugotrajno zadržavanje vlage na biljkama (>15 sati)
Plamenjača (Peronospora)optimalne temperature 18°C, zadržavanje vlage barem 4 sata i relativna vlažnost zraka >85 %
Pjegavost
Pepelnica 
Hrđa  
Siva plijesan ili trulež cvjetnih organa

Tijekom vlažnijih godina najvažnije štete na ružama uzrokuje zvjezdasta pjegavost lišća (Marsonina rosae). Jednom kad se ova bolest pojavi, teško se suzbija, a još teže iskorjenjuje. Kod uzgoja ruža na otvorenom ova je bolest često prisutna, dok u zaštićenim prostorima predstavlja mali problem.

Zašto lišće ruža žuti i otpada?

Zvjezdasta pjegavost se lako prepoznaje jer na gornjoj strani lišća nastaju crne ili tamnosmeđe okruglaste pjege promjera 2-12 mm. Neravnog su ruba što im daje zvjezdasti izgled, a najprije je napadnuto donje lišće ruža. Ako su pjege manje, najčešće ih je puno na zaraženom lišću, dok su velike pjege promjera barem 1 cm malobrojne.

Uzročnik bolesti luči plinoviti biljni hormon starenja (etilen), pa zato napadnuto lišće žuti i otpada. Gljivica prezimi na zaraženim biljnim organima, a za sam su početak i širenje neophodne oborine koje uvjetuju vlaženje lišća najmanje 9-12 sati, uz optimalne temperature 19-20°C (uvjeti za zarazu). Ako se ne provode nikakve mjere kemijske zaštite, prijevremena defolijacija i regeneracija lišća može oslabiti ruže do te mjere da su bitno osjetljivije na zimska smrzavanja, uz manju cvatnju naredne godine.

Dobro je znati!

Samo jedno tretiranje ne rješava problem zvjezdaste pjegavosti ruža. Broj i razmak između pojedinih aplikacija navedenim pripravcima određuju količina i raspored oborina, odnosno osjetljivost ruža i potencijal (pojava) bolesti. U vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti zaštita je potrebna svakih 10-14 dana. Pripravci registrirani za suzbijanje pjegavosti, ali također pepelnice (ne sumpor) i hrđe, djelotvorni su djelotvorni i protiv zvjezdaste pjegavosti.

Tablica 2. Neke fungicidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća (ruža) u Republici Hrvatskoj

Djelatne tvariPripravciPrimjena (%)Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:
azoksistrobinQuadris, Ortiva0,075-0,1 %hrđe i pepelnice
fenheksamidTeldor SC 5000,1-0,15 %siva plijesan
fludioksonil & ciprodinilSwitch WG0,08-0,1 %siva plijesan
Al-fosetilAliette Flash0,3 %plamenjače
pirimetanilPyrus SC0,25 %siva plijesan
bakarNeoram WG0,3-0,75 %pjegavost i palež
penkonazolTopas 100 EC0,025 %pepelnice
propamokarbPrevicur, Proplant0,3 %plamenjače
trifloksistrobinZato 50 WG0,015 %pepelnice
metiramPolyram DF0,25 %hrđe, plamenjače
Dopuštenje za cvijeće (općenito):
folpetFutura WP0,2-0,25 %pjegavosti
kaptanCaptan WP, Kastor0,25-0,3 %pjegavosti
sumporChromosul i dr.0,2-0,35 %pepelnice
VAŽNO: Od pripravaka navedenih u Tablici 2., za amatersku su primjenu dopušteni samo bakar (Neoram) i sumporni fungicidi (Chromosul)

Ostale gljivične bolesti ruže

Osim zvjezdaste pjegavosti lišća, ruže napadaju i druge gljivične bolesti. Među njima su važnije pepelnica (Sphaerotheca), hrđa (Phragmidium), siva plijesan (Botrytis) te nešto rjeđe plamenjača (Peronospora). Tome najviše pogoduju osjetljive vrste (sorte) ruža i optimalni meteorološki uvjeti. U vlažnim sezonama pojava uzročnika bolesti ruža je učestalija.

Tablica 3. Spektar djelovanja većine fungicida dopuštenih u našoj zemlji za primjenu u cvijeću i ukrasnom bilju na najvažnije bolesti

Djelatna tvarPripravakNajčešće skupine bolesti
PucciniaAlternariaDidymellaBotrytisOidium
folpetFutura WP+++-/+
kaptanKastor WP+++-/+
metiramPolyram DF++-/+
sumporCosavet i dr.+
azoksistrobinOrtiva,Quadris++-/++
tetrakonazolDomark ME++
penkonazolTopas 100 EC++
pirimetanilPyrus SC+
fenheksamidTeldor SC+
fludioksonil*Switch WG+
piraklostrobin*Signum DF++-/+++
trifloksistrobinZato 50 WG++-/+-/++
miklobutanilFond 12E++
bakar-oksikloridNeoram DF+-/++/-+/-
ciazofamidRanman Top?
*fludioksonil u pripravku Switch ima dodatak djelatne tvari ciprodinil, a piraklostrobin u pripravku Signum ima dodatak djelatne tvari boskalid

Radi uspjeha zaštite aplikacije treba započeti na vrijeme (npr. bakarni pripravak primijeniti već krajem ožujka – početkom vegetacije ruža). Od mjeseca travnja treba provoditi redovite mjere zaštite ruža mješavinom više pripravaka (“tank-mix”),. Pri tome razmaci tretiranja ne smiju biti veći od 12-15 dana. Na taj način godišnje treba planirati 8-10 aplikacija osjetljivih ruža uz naizmjenično ponavljanje. Sve kako bi se spriječile štete od najvažnijih uzročnika bolesti i štetnika.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakPorast golubova grivnjaša
Sljedeći članakŠto je in vitro razmnožavanje biljaka?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.