Zlatna žutica vinove loze najopasnija je bolest vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavila, zlatna žutica poprima razmjere epidemije te nastaju velike štete u gubitku grožđa. Bolest ujedno rezultira i trajnim gubitkom zaraženih trsova. Za širenje zlatne žutice vinove loze u vinogradima odgovoran je prirodni vektor, američki cvrčak, koji bolest sa zaraženih na zdrave trsove prenosi hranjenjem.

Preventivne mjere sprječavanja zaraze sastoje se u suzbijanju vektora.

Najmanje dva tretiranja             

Obavezno je suzbijanje vektora – američkog cvrčka insekticidima u najmanje dva tretiranja: nakon cvatnje u prvoj polovici lipnja do trećeg razvojnog stadija ličinke te početkom srpnja tj. dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja. Treće tretiranje ponavlja se krajem srpnja ili početkom kolovoza samo ukoliko se tijekom srpnja ulovi četiri ili više odraslih jedinki tjedno po jednoj žutoj ploči.

Pyregard je visoko učinkovit insekticid koji savršeno suzbija američkog cvrčka.

Pyregard je biološki insekticid širokog spektra djelovanja na bazi prirodnog priretrina (4%), u tekućem stanju. Kontaktnog je djelovanja, u početku izaziva paralizu, zatim smrt štetnika. Karakterizira ga brza učinkovitost u kontroli brojnih štetnika na različitim poljoprivrednim kulturama, kako na otvorenom, tako i u zaštićenim prostorima, u svim godišnjim dobima. Zbog kratkog djelovanja idealan je za uporabu u blizini korisnih kukaca. Namijenjen je upotrebi  u voćarstvu, vinogradarstvu i povrćarstvu.

Primjena Pyregarda

Tretiranje se obavlja kod prve pojave štetnika u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.

Osim u klasičnom pakiranju od 1 litre, u ponudi se nalazi i manja pakiranja od 500 ml, 100 ml i 30 ml.

Za sve informacije vezane za proizvod i njegovu primjenu obratite se stručnom timu Pro-eca.

 class=

Prethodni članakNova financijska sredstva za ruralni razvoj – krediti uz kamatnu stopu od 0,5% i bez naknada
Sljedeći članakGospodarenje poljoprivrednim zemljištem – lutanja hrvatskih politika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.