Kad govorimo o Mediteranu, prva asocijacija nam je maslina, no kada govorimo o mediteranskom voću, vrlo često prvo pomislimo na agrume i smokve. Simbol proljeća na Mediteranu je bajam, ali osim njega u mješovitim voćnjacima vrlo često susrećemo i koštičavo voće.
Pod pojmom zaštita voća nerijetko podrazumijevamo kemijsku zaštitu, ali u kvalitetnoj zaštiti voća značajnu ulogu imaju preventivne mjere.
Važne preventivne mjere
Rezidba zaraženih dijelova biljaka, uklanjanje suhih plodova predstavljaju važne preventivne mjere i sastavni su dio sveobuhvatne, a posebno ekološke zaštite bilja. Kad priđemo stablu, treba ga dobro pregledati te rezidbi pristupiti na način da se prvo uklone suhe grane, grane koje na sebi imaju rak rane i smolu, kojima je kora ispucana, crna, smeđa ili izrazito promijenjena u odnosu na ostali dio biljke.
Suhi plodovi ostali na stablu od prošle godine predstavljaju izvor zaraze u novoj vegetacijskoj sezoni te ih treba ukloniti, iznijeti iz nasada i uništiti zajedno s orezanim granama i izbojima. Upravo rezidba je jedna od većih i zahtjevnijih agrotehnička mjera koja se provodi u proljeće, s ciljem formiranja stabala i planiranja roda. Nikako ne treba zaboraviti i na njenu ulogu u zaštiti od bolesti i štetnika, izravno smanjenjem potencijala zaraze za vegetacijsku sezonu koje je pred nama, te neizravno stvaranjem prozračne i ravnomjerno osvjetljene i osunčane krošnje u kojoj se rosa ne zadržava dugo, a samim time su i uvjeti za razvoj bolesti manje povoljni.
Paunovo oko se suzbija preventivno
Najbrojnija voćna vrsta na našoj obali je maslina, a bolest koja se podmuklo uvukla u veliki broj maslinika i uvelike utječe na rodnost maslina je paunovo oko.
Simptomi uzročnika bolesti poznate pod nazivom paunovo oko (Spilocaea oleaegina) u maslinicima su više ili manje prisutni već godinama. Nažalost maslinari još uvijek vode borbu sa suzbijanjem ove bolesti. Paunovo oko se suzbija preventivno, prije nastanka zaraze, kada se pojave prve jesenske rose na listu.
Preventivni pripravci, čije su djelatne tvari bakreni spojevi, imaju površinsko djelovanje i na list masline moraju biti naneseni prije infekcije.
U ekološkoj proizvodnji to su: NORDOX 75 WG, NEORAM WG, CUPRA, AIRONE SC, CUPRABLAU Z 35 WG. Njihova primjena preporuča se u ranu jesen prije prvih kiša (kraj kolovoza, rujan). Zaštita maslina nakon berbe može se provesti ako berba nije obavljena prekasno. Kada temperature padnu, pa u jutarnjim satima imamo pojavu mraza („slana“) na listu na kojem se nalazi bakreni pripravak postoji rizik od fitotoksičnosti zbog niskih temperatura. Za vlažne i tople zime gljivica se brzo razvija u listu te nakon primjene pripravaka koji u sebi sadrže bakrene spojeve može doći do opadanja zaraženog lišća.
Ekološki maslinari u proljeće mogu koristiti pripravak biološkog načina djelovanja SERENADE ASO. Maslinari koji u svojem načinu zaštite ne slijede ekološke smjernice u proljeće nakon rezidbe maslina mogu provesti zaštitu pripravcima koji imaju sistemično/lokalsistemično djelovanje čije su djelatne tvari: krezoksim-metil (SUGOBY, QUIMERA, STROBY, DECIBEL MAX), tebukonazol (NATIVO 75 WG), kalijevi fosfonati (PHYTO SARCAN, SAVIAL FORTE, FOSIKA, MIKONOS EVO, AQUICINE), difenkonazol + krezoksim-metil DECIBEL MAX, dodin SYLLIT 544 SC, azoksistrobin + difenkonazol ORTIVA TOP.
Duga kišna razdoblja tijekom studenog i prosinca u kojima velika količina kiše ispere sa površine lista bakrene pripravke odnosno škropivo kojim su masline poprskane u jesen, značajan su problem u zaštiti maslina.
Preventivna zaštita od najčešćih bolesti koštičavog voća i bajama
Preventivnu zaštitu od najčešćih bolesti koštičavog voća i bajama trebalo bi provesti u jesen u fazi otpadanja lišća, odnosno u proljeće prije kretanja vegetacije ili najkasnije do stadija otvaranja pupa. Ovisno o dozvoli za pojedinu voćnu vrstu, mogu se koristiti pripravci na bazi bakra (NEORAM WG, AIRONE SC, CUPRABLAU Z 35 WG, CHAMPION WG 50), koji su pogodni i za ekološku proizvodnju.
Kovrčavost lišća breskve (Taphrina deformans) bolest je koja najčešće napada breskvu i nektarinu, a nešto rjeđe i bajam. Uzročnik bolesti, gljivica prezimljuje u zaraženim pupovima. Već u rano proljeće, možemo uočiti zaražene deformirane, kovrčave listove s mjehurastim ispupčenjima, koja lako pucaju. Zaraženo lišće mijenja boju, ovisno o sorti u crvenkastu ili blijedo zelenu i obično je veće od zdravog lišća. Kad su simptomi vidljivi – kasno je za zaštitu bakrenim pripravcima. Voćari koji ne slijede ekološki princip zaštite, u slučajevima jake zaraze u stadiju opadanja latica i u jesen prilikom opadanja lišća na breskvi i bajamu mogu primijeniti fungicid – ZIRAM 76 WG.
Palež cvijeta i sušenje mladica (Monilinia spp.) često je prisutna na bajamu, breskvi, nektarini, marelici, trešnji, višnji pa i šljivi. Zbog propadanja cvjetova nastaje izravna šteta, smanjuje se urod. Dolazi do naglog sušenja mladica ili dijelova mladica s cvjetovima. Simptomi u obliku kapljice smole, odnosno rak-rana vrlo često se javljaju na rodnim izbojcima i višegodišnjim granama. Bitno je i tijekom vegetacije provoditi preventivne mjere mehaničkog uklanjanja i uništavanje sasušenih izbojaka, rezom 10-15 cm ispod zaraženoga dijela. Primjena pripravaka na osnovi bakra u jesen i rano proljeće zbog ostalih gljivičnih bolesti, smanjuju infektivni potencijal i ove gljivice. Biološki fungicid i baktericid SERENADE ASO prikladan je ekološku zaštitu, a primjenjuje se od faze zatvorenih pupova pa do najviše 6 puta tijekom vegetacije kada su povoljni uvjetima za razvoj bolesti, tako da pokriva i trulež ploda, a ujedno djeluje i na bakterijski palež (Xsanthomonas spp.). Izvan ekološke proizvodnje može se koristiti SIGNUM.
Šupljikavost lista koštičavog voća (Stigmina carpophila) napada ibajam. Simptomi na listovima vidljivi su kao okruglaste crveno-smeđe pjege koje su tamnije obrubljene, tkivo unutar pjege odumire i ispada, pa takav list postaje šupljikav. Uslijed jačeg napada voćka ostaje bez lisne mase jer listovi otpadaju prije vremena.
Zaražene grančice se suše, a plod (kod breskve) zbog prisustva udubljenih crvenkastih pjega gubi tržišnu vrijednost. Na bajamu mogu biti napadnuti pupovi i mladi plodovi koji otpadaju. Primjena bakrenih fungicidima u jesen u fazi otpadanja lišća, te potkraj zime do faze bubrenja pupova prihvatljiva je u ekološkoj proizvodnji. Uz već navedene, ovisno o kulturi, mogu se koristiti i BORDOŠKA JUHA, CUPROCAFARO 50 WG i MODRO ULJE. Ako se ne pridržava principa ekološke proizvodnje može se koristiti CAPTAN WP 50, MERPAN 80 WDF, KASTOR, DELAN te SIGNUM pred cvatnju i 10-15 dana nakon cvatnje. Prilikom izbora pripravaka voditi računa o dozvoli pojedinog pripravka ovisno o kulturi na kojoj se primjenjuje.
Narančasta pjegavost lista bajama (Polystigma spp) česta je gljivična bolest prisutna u Dalmaciji na koštićavom voću i bajamu. Simptomi se javljaju isključivo na listu u obliku pjega žućkaste boje koje se mijenja u narančastu, crvenkastu i na kraju smeđu. Prezimljuje u zaraženom lišću, a primarne infekcije nastaju nakon kišnog razdoblja, krajem travnja. Pjege su vidljive u lipnju. Zaštitauključuje uporabu fungicida od kraja travnja i to na bajamu i koštičavom voću CAPTAN WP 50, KASTOR, FUTURA, te biološki pripravak pogodan za ekološki uzgoj FUNGISEI, pri čemu treba provjeriti dozvolu za kulturu na kojoj su pripravci dozvoljeni.
Sušenje pupa i izbojaka (Diaporte amygdali,sin. Fusicoccum amygdali i Phomopsis amygdali). Najčešće zaraze u Dalmaciji ostvaruju se u jesen u razdoblju otpadanja listova kada gljiva na mjestu nastalog ožiljka inficira izbojak. Simptomi su vidljivi u proljeće, zaraženi se pupovi ne otvaraju, kora postaje smeđa, te dolazi do prstenovanja i sušenja izbojaka. Nekroze mogu zahvatiti i drvo debljih grana kada se javlja prepoznatljiva smola. Pjege ovalnog ili eliptičnog oblika s nekrotičnim dijelom u sredini, javljaju se na listu čiji rubovi su žućkaste ili crvenkaste boje. Osnovna mjera podrazumijeva jesensku zaštitu pripravcima na osnovi bakra, na početku otpadanja listova i prema potrebi, kad otpadne 50 % listova. Ova zaštita može se obaviti i pred kretanje vegetacije. Za zaštitu nakon cvatnje dozvolu ima pripravak DELAN 200 WDG na breskvi, nektarini i marelici.
Antraknoza (Collletotrichum acutatum), gljivičnaje bolest koja izaziva promjene u cvatnji slične promjenama koje su uzrokovane Monilinia vrstama. Gljivica napada sve biljne organe, u obliku nekroza na listu koji vene i ostaje visjeti na grani, na mladicama koje venu zbog toksina gljivice, dok se na ljusci ploda javljaju pjege i gumozni iscjedak koji ide sve do sjemenke.
Kod rane zaraze deformiraju se i mumificiraju plodovi. Simptomi jakog napada uočeni su na bajamu sorta Ferragnes, gdje na pojedinim stablima propadaju gotovo svi plodovi (zaraza do 100 %).Gljivica prezimi u zaraženim biljnim organima, poglavito mumificiranim plodovima. Idealni uvjeti za razvoj su toplo i kišovito vrijeme (optimum 25 °C). Zaštita se bazira na mehaničkom uklanjanju zaraženih mladica i zaraženih plodova te njihovom iznošenju iz voćnjaka i uništavanju. Kemijsko suzbijanje se preporučuje uporabom fungicida SIGNUM (zaštita usmjerena na Monilinia vrste) početkom cvatnje, a ukoliko se kišno razdoblje produži, zaštitu treba ponoviti za 14 dana.
Agrumi, smokve, masline pa i drugo voće u priobalju vrlo često su prekrivene nakupinama čađavice, kod agruma je to (Capnodium citri). Čađavica nije „prava bolest“ – parazit već je to saprofit koji se razvija na mednoj rosi. Medna rosa je posljedica napada lisnih ili češće štitastih ušiju, narančinog crvca, limunovog crvca, maslininog medića, lempirikine štitaste uši i drugih vrsta ovisno koju kulturu parazitiraju. Zaštita agruma i drugih kultura provodi se suzbijanjem štetnih kukaca koji stvaraju mednu rosu. Osnova je prvenstveno jača rezidba kojom uklanjamo veći dio štetnika i grane koje su zaražene čađavicom. 
Nakon rezidbe uputno je krošnju poprskati kombinacijom pripravaka na bazi mineralnih ulja i bakra. Kod korištenja kemijskih pripravaka pozornost treba obrati na namjenu i kulturu za koju određeni pripravak ima dozvolu, za suzbijanje štitastih ušiju na voću, dakle šira primjena, dozvolu imaju pripravci BIJELO ULJE, MINERALNO SVIJETLO ULJE, koji se primjenjuju prije kretanja vegetacije tzv. zimska zaštita. Zaražene biljke potrebno je poprskati „okupati“ odnosno nanijeti dovoljnu količinu škropiva. Kasnije u vegetaciji, kad se razviju ličinke, možemo primijeniti FLIPPER ili AZATIN EC pogodne i za ekološki uzgoj.
Osim navedenih bolesti, u obalnom području susrećemo i bakterioze te različite viroze. Za njihovu determinaciju i način suzbijanja potrebno je potražiti pomoć stručnih osoba. Proizvođači koji se profesionalno bave uzgojem voća mogu prati preporuke za pojedine županije i kulture koje se mogu pronaći na web portalu www.savjetodavna.hr.
Tekst i foto: Gordana Kožarić-Silov, dipl.ing.agr.
