Preventivni pregledi na postojanje cista repine nematode, na površinama na kojima se planira sijati šećerna repa, obavljaju se kako bi se otklonili potencijalni gubici koji u slučaju zaraze postaju sve učestaliji i veći.

Repina nematoda razvija se i razmnožava na preko dvije stotine kultiviranih, ali i korovnih vrsta iz 23 porodice. Značajne štete i gubici prinosa i do 50%, osim na šećernoj repi, zabilježeni su i na drugim biljkama. Kupusa, cvjetače, brokule, gorušice, blitve, špinatu i dr.

Širenje vrste u tlu

Ova vrsta uz pomoć cista u tlu može ostati vitalna i do 9godina. Ovisno o tipu tla, temperaturi i vlažnosti tla, biljkama domaćinima te prisutnosti predatorskih i parazitskih vrsta. Većina cista raspoređena je u tlu u zoni korijena. Po površini se šire mehanizacijom, vraćanjem tla očišćenoga s korijenja šećerne repe na repišta, vodom (prilikom natapanja), izmetom ptica ili drugih životinja i vjetrom.

Bradatost korijena

Sekundarno korijenje šećerne repe, uslijed napada infektivnih ličinki drugog stadija, pojačano se razvija. Tako na njemu dolazi i do daljnjeg razvoja tercijarnog korijenja. Na ovaj način korijen šećerne repe dobiva kratak, bradati izgled. Navedeni simptomi na korijenu šećerne repe svojstveni su za jaki napad nematoda. Ne uočavaju se u toj mjeri ako je zaraza slabijeg intenziteta. Na površini korjenčića mogu se vidjeti sitne ciste limunastoga oblika. U početku bijele ili mliječne, a kasnije smeđe boje, koje su ispunjene jajima. Glavni korijen zaostaje u razvoju, lisna masa nadzemnog dijela je reducirana i žuti. Za vrijeme velikih vrućina vene. Zato jer je slabo razvijeni korijen ne može snabdijevati s potrebnom količinom vode.

Kod mladih biljaka uočljive su izdužene peteljke listova koji su često žute boje. Parazitirane biljke se u početku primjećuju mjestimično. Kako se zaraza širi, na repištima se pojavljuju tzv. plješine, mjesta na kojima se biljke suše i propadaju. Zaraza na površinama može biti lokalizirana u žarištima, ali može se proširiti i na cijelu površinu. Prisutnost nematoda utvrđuje se na temelju pregleda korijena biljaka tijekom ljetnih mjeseci i analizom uzoraka tla.

Gubici prinosa šećerne repe

Gubici prinosa šećerne repe mogu varirati u ovisnosti od faktora kao što je na pr. temperatura tla, pa su tako oni viši kod viših temp. tla, kada su biljke u stresu. Visina štete ovisi i o vremenu sjetve i klimatskim prilikama.

Mogućnosti suzbijanja repine nematode

Repina nematoda suzbija se plodoredom. U njemu se šećerna repa izmjenjuje s kulturama koje nisu domaćini ove vrste, suzbijanjem korova domaćina, korištenjem lovnih nasada i njihovom kombinacijom s plodoredom. Također zelenom gnojidbom te primjenom nematocida. Kada je tlo jako zaraženo ovom vrstom, potrebno je izbjegavati sjetvu šećerne repe i do 5godina zaredom. No moguće je uključiti lovni nasad ili primjenu nematocida kako bi se skratilo ovo razdoblje, a plodored bio i ekonomski isplativ.

U umjereno zaraženim tlima, naizmjenična sadnja šećerne repe (svake 4godine) i kulture biljke nedomaćina spriječit će razvoj značajnih šteta i porast populacije štetnika. Uži (dvogodišnji ili trogodišnji) plodored dovodi do porasta populacije na 5 jaja/g tla nakon 6-9 god. te do pojave pada prinosa 10e godine. Rigorozno suzbijanje korovnih biljaka za vrijeme uzgoja biljaka nedomaćina u plodoredu također je vrlo važno. Ako želimo postići njegov potpuni učinak.

Lovni nasadi

Ova tehnika smatra se ekonomski isplativom kod visine populacije nematoda od 10 jaja/g tla. Lovni nasadi otpornih lovnih biljaka i kultura za zelenu gnojidbu u kombinaciji s kulturom nedomaćinom, koja im je prethodila, značajno snižavaju populaciju nematoda i reduciraju potrebu primjene nematocida prije sjetve šećerne repe.

U Njemačkoj i Nizozemskoj široko se primjenjuje sjetva otpornih sorata uljane rotkvice i gorušice. One stimuliraju izlazak ličinki iz cista i onemogućavaju ili omogućavaju beznačajno umnožavanje ove vrste u korijenju šećerne repe. Najotpornije vrste tako mogu reducirati populaciju za 70-90% (uljana rotkvica sorata Adagio, Nemex, Pegletta, Trick, Ultimo i gorušica sorata Asta, Condor, Emergo, Maxi, Oscar, Salvo, Serval). U Italiji, uljana rotkvica sorata Pegletta i Nemex, koje su posijane u srpnju nakon usjeva ječma i pšenice, reducirala je populaciju repine nematode i povisila prinos šećerne repe za 50% i 40% u odnosu na površine na kojima nisu posijane lovne biljke.

Integrirana zaštita

Kombinacijom plodoreda, uspješnog suzbijanja korova te sadnjom lovnih nasada moguće je značajno reducirati populaciju repine nematode na zaraženim površinama. Uporaba nematocida potrebna je u uskom plodoredu i kada je u tlu prije sjetve šećerne repe utvrđena inicijalna populacija nematoda viša od ekonomskog praga štetnosti. S obzirom na mali izbor nematocida na hrvatskom tržištu, zaštitu od ovoga štetnika moramo temeljiti na nepesticidnim mjerama. Potrebno je svakako prije sjetve šećerne repe uzorkovati površine te dati načiniti analizu uzoraka tla. Kako bi se utvrdila prisutnost i visina populacije ove nematode. Također na osnovi toga odlučilo jesu li i koje su mjere suzbijanja nužne.

Prethodni članakŠareni cheesecake
Sljedeći članakIsplativost proizvodnje SUNCOKRETA u 2012.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.