Već 1960-ih godina, odnosno nedugo nakon širenja primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja organskog podrijetla u poljoprivrednu proizvodnju, primijećeni su najvažniji nedostatci najraširenije metode izravnog suzbijanja neželjenih organizama: onečišćenje okoliša (ostaci ili rezidui pesticida u zemljištu, vodama i zraku), negativan utjecaj na “ne-ciljane” organizme (npr. oprašivače, prirodne neprijatelje, humifikatore), ostaci u namirnicama biljnog ili animalnog podrijetla, te pojava rezistentnost ili otpornosti neželjenih organizama na njihovu nestručnu i pretjeranu uporabu. Stoga je već prije 60 godina započeo razvoj integrirane zaštite bilja (IPM – Integrated Pest Management). Ona za cilj ima smanjiti potrošnju pesticida.
Radi zaštite zdravlja potrošača sustavno praćenje ostataka pesticida u namirnicama na području Europske Unije započelo je 2022. godine analizom više od 70.000 biljnih i animalnih uzoraka. Ova istraživanja su pokazala da Europljani koriste namirnice koje su u velikoj mjeri bez ostataka pesticida ili ih sadrže unutar zakonskih granica. Zbog zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti naknadno je usvojena Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida, temeljem koje bitne promjene (ograničenja) u distribuciji i primjeni kemijskih sredstva za zaštitu bilja donosi nacionalni Zakon o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14, 46/22).
U novom programskom razdoblju zajedničke europske poljoprivredne politike prijedlogom nacrta Uredbe o održivoj uporabi sredstva za zaštitu bilja i Uredbe o obnovi prirode predviđa se smanjenje potrošnje kemijskih sredstva za zaštitu bilja 50 % do 2030. godine. Hrvatski proizvođači hortikulturnog bilja (u sektoru povrća i voća) koji na veliko opskrbljuju strane trgovačke lance moraju već od 2016. godine zadovoljiti strože zahtjeve uz “Residue Free” biljne namirnice (“povrće i voće proizvedeno bez mjerljivih ostataka pesticida”).
Štete od neželjenih organizama u poljoprivredi
U našoj se zemlji sredinom 1990-tih godina procijenilo se da unatoč svim izravnim i neizravnom mjerama suzbijanja neželjenih organizama u poljoprivredi (uzročnici bolesti, štetnici životinjskog podrijetla, korovi) godišnje prosječno gubimo gotovo trećinu uroda kulturnog bilja (29,2 %). Ukupne prosječne procijenjene štete razlikuju se po vrstama usjeva i kategorijama neželjenih organizama (vidi Tablicu 1.) (Maceljski, 1995). Ako tom gubitku dodamo veliko smanjenje kakvoće tijekom skladištenja povrća i voća, tada štete koje nanose različiti nametnici iznose gotovo polovicu od ostvarenog prihoda.
Tablica 1. Štete koje na nekim poljoprivrednim usjevima ili nasadima nanose neželjeni organizmi u Republici Hrvatskoj (Maceljski, 1995*)Kultura Bolesti Štetnici Korovi Ukupno Krumpir 30 % 8 % 6 % 44 % Jabuka 22 % 15 % 3 % 40 % Vinova loza 20 % 5 % 8 % 33 % Uljana repica 6 % 15 % 7 % 28 % Soja 12 % 6 % 10 % 28 % Kukuruz 6 % 12 % 8 % 26 % Pšenica 9 % 7 % 11 % 27 % Kupusnjače 4 % 15 % 5 % 24 %
Unatoč svjetskoj godišnjoj potrošnji sredstva za zaštitu bilja u količini približnoj 2,5 milijuna tona (u novije vrijeme potrošnja pesticida u svijetu porasla je na približno 2,7 milijuna tona vidi Histogram 1.) tih se godina procijenilo da ukupni gubitci od neželjenih organizama u Svijetu iznose čak 42 %. Narednih deset godina (1995.-2004.) ukupne štete u svjetskoj poljoprivredi su povećane. Procijenjene su na čak 50 % (Öerke, 1994. i 2005.). Što je društvo (država) manje razvijeno i obrazovano štete u poljoprivredi su veće!
Zbog klimatskih promjena i širenja novih kategorija štetnih organizama na zajedničkom europskom i globalnom svjetskom tržištu smatramo da se navedene štete zadnjeg desetljeća još povećavaju.
Ako su kemijska sredstva za zaštitu bilja učinkovitija, jeftinija i relativno jednostavna za primjenu u odnosu na ostale (tradicionalne) mjere zaštite, a poljoprivrednicima su putem različitih medija dostupne informacije o vrstama, opisu i vremenu pojave različitih neželjenih organizama, kako to da su gubitci u proizvodnji iznad europskog prosjeka (prosječne štete u Europi iznose 28 %)?
Prijemom naše zemlje u punopravno članstvo EU gotovo 98 % subjekata koji proizvode biljne namirnice su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), čiji nositelji su prosječne starosti 59 godina, a pritom ih 95 % nema formalno poljoprivredno obrazovanje. Višestruka anketiranja potvrdila su da stručna pomoć koju nositelji obiteljskih gospodarstva traže u vođenju svoje proizvodnje često povezujemo uz nedovoljno znanja i iskustva iz područja biljnog zdravstva.
Velike štete u višegodišnjim nasadima poznavatelje struke ne iznenađuju, jer je procijenjeni indeks tretiranosti početkom 1990-tih godina u našoj zemlji primjerice za vinograde iznosio 13,0 a za plantaže jabuka 33,0 (pritom indeks tretiranosti ukazuje na broj jediničnih doza pesticida, a ne broj primjena). Višegodišnji nasadi su monokulture gdje se kroz više godina potencijal i populacija uzročnika bolesti i različitih štetnika povećava do granice kad pričinjavaju ekonomske štete. U višegodišnjim nasadima nema pozitivnog utjecaja dobro osmišljenog plodoreda na smanjenje štetnosti neželjenih organizama.
Stoga vlasnici takvih nasada svake sezone moraju obnavljati svoja znanja i vještine u području biljnog zdravstva kako bi proizveli zdravstveno ispravno voće i grožđe uz sve strože uvjete Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (NN 80/2013). Sigurnost potrošača pritom dolazi u prvi plan, a regulatorna tijela EU ukidanjem starijih pesticida loše (eko)toksikologije zadnjih 15-ak godina značajno su smanjila raspoloživost nekada opće raširenih kemijskih sredstva za zaštitu bilja.
Globalne klimatske promjene i neželjeni organizmi u poljoprivredi
Noviji podatci upozoravaju da globalne klimatske promjene značajno narušavaju privrednu djelatnost 4,2 milijarde ljudi diljem svijeta. Uz industriju i turizam, poljoprivreda je gospodarska aktivnost u kojoj posjednici zadnjih dvadesetak godina sve više dojavljuju neželjene promjene na biljkama podrijetlom od neživih i živih čimbenika. Među važnijim neživim promjenama na biljkama jesu negativan utjecaj niskih ili visokih temperatura, suša, tuča s olujnim vjetrom, stajaća voda, izloženost suvišku soli i nedostatak hranjiva.
Važno je razlikovati simptome neživih promjena od vidljivih posljedica razvoja nekih uzročnika bolesti (npr. palež lišća od štetnog UV zračenja i visokih temperatura na osjetljivim biljkama nalikuje bolestima iz skupine plamenjača i pjegavosti ili nedostatak nekih esencijalnih hranjiva na voćnim plodovima ponekad sliči uzročnicima truleži i slično). Pritom su štete najveće u hortikulturnoj proizvodnji, naročito pri uzgoju voća, povrća i grožđa, gdje gotovo 60 % gubitaka nastaju od uzročnika biljnih bolesti (patogenih mikroorganizama).
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrđuje nastavak globalnog zatopljenja, prvenstveno kao posljedicu povećanja stakleničkih plinova u atmosferi. Promjene su naročito izražene zadnjih dvadesetak godina (2000.-2020.), jer se prosječna temperatura zraka povećala za 0,8-1°C u odnosu na prethodno razdoblje (1980-te i 1990-te). Nezahvalno je predviđati razvoj meteoroloških uvjeta u budućem vremenu, ali očekivane promjene traže od poljoprivrednika da primjenjuje pozitivne prakse kojima umanjuje njihov negativan utjecaj na biljnu proizvodnju. Zbog globalnih klimatskih promjena i međunarodne trgovine biljnim materijalom i namirnicama značajno rastu štete od neželjenih organizama (uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi).
(nastavlja se)
