Kolačić od badema i banane bez pečenja

28

Tijesto
– 20 dag badema (usitnjenih)
-2 žlice ulja
-2 žlica meda
– 1 žlica maslaca od kikirikija
-½ žlicice cimeta
– prstohvat soli

Krema od banane
– 2 zrele banane
– 5 dag ulja
– 2 žlice maslaca od kikirikija
– ½ žlicice ekstrakta od vanilije
– prstohvat soli

Za preljev
– 5 dag čokolade za kuhanje
– ½ žlicice ulja

Pomiješajte bademe s uljem, medom, maslacem od kikirikija, cimetom i prstohvatom soli. Dobiveno tijesto utisnite na lim kojeg ste prethodno obložili papirom za pečenje i stavite barem 1-2 sata u hladnjak. U me đuvremenu izradite kremu od banana tako da sve navedene sastojke izmiksate u blenderu. Kremu rasporedite po tijestu od badema, te sve zajedno vratite u hladnjak. Čokoladu i ulje rastopite na pari kako biste dobili preljev. Prevucite preljev preko kolača i vratite ga još neko vrijeme u hladnjak dok se ne stisne. Izrežite ga na sitne kvadratiće i poslužite.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakJuha od luka
Sljedeći članakSlatke kuglice sa sezomom
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.