width=

Pripremite:

– 15 dag brašna
– 5 dag šećera za preljev
– 40 dag šećera
– sol
– 10 dag hladnog maslaca za tijesto
– 20 dag maslaca sobne temperature za preljev
– 1 jaje
– 1 žlicica limunovog soka
– ¼ l vode
– 10 dag vrhnja
– 40 dag oraha

Priprema:

Za tijesto: Od 15 dag brašna, 5 dag šećera, prstohvata soli, 10 dag maslaca i jaja napravite tijesto i ostavite ga 30 minuta u frižideru.

Za karamel preljev: pomiješajte 40 dag šećera, limunov sok, ¼ l vode te kuhajte miješajući dok ne dobijete svijetlo sme đu smjesu. Karamelu skinite sa štednjaka, dodajte joj ¾ isjeckanih oraha, vrhnje i ostatak maslaca, te sve zajedno miješajte dok se svi sastojci ne stope. Ostavite da se karamela s orasima ohladi.

Razvaljajte tijesto, stavite u namašćeni kalup i pecite 35 minuta na 175 ºC. Ostavite da se 10 minuta hladi. Nakon toga gotovo tijesto prelijte smjesom od karamele i oraha, te stavite da odstoji preko noći.

Prethodni članakKolač od buče
Sljedeći članakMesni kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.