Posljednjih sezona, a osobito je ova negativna pojava bila izražena protekle 2015., već krajem kolovoza primjećujemo masovno otpadanje lišća jabuka uzgajanim u manjim mješovitim voćnjacima uz okućnice (vikendice) ili travnjačkim voćnjacima s “visoko-stablašicama”. Tipično za takve nasade je uzgoj autohtonih (starinskih) ili modernijih sorata jabuka, ali bez primjene sredstva za zaštitu bilja.
Mogući gospodarski gubitci
Pregledom oboljelog lišća potvrđena je pojava nove bolesti u našim krajevima “zvjezdaste pjegavosti” (Marssonina mali). Čiji prvi nalaz iz 2015. godine prema Zavodu za zaštitu bilja (HCPHS, Zagreb) potječe iz Vrhovja (Vukomeričke gorice). Ova je bolest jabuke opisana još daleke 1907. godine u Japanu, ali na području središnje Europe stručne službe počinju tek nakon 2010. sezone upozoravati na njenu jaču pojavu. Poglavito nakon prvih šteta zabilježenih u Švicarskoj (Bodensee), Njemačkoj (Baden-Württemberg), Austriji (Steiermark) i sjevernoj Italiji (Alto Adige).
Premda ova biljna bolest nije imala status karantenskog štetnog organizma, Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) nakon zabilježenih ekonomskih šteta na osjetljivim sortama jabuke uzgajanim u ekološkim i integriranim nasadima (npr. topaz, jonagold, gala, luna, zlatni delišes, fuji) uvrstila je vrstu Marssonina mali na “Alert Listu” za područje Europske Unije. Potencijalno su od bolesti mogući neželjeni gospodarski gubitci.
Zvjezdasta pjegavost je jedna od značajnijih bolesti jabuke na području Japana, Republike Koreje, Indije, Tajvana i nekih dijelova Kine. Njena pojava još je opisana u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Brazilu i Panami. Na području Europe prvi put je zabilježena u Rumunjskoj 1974. godine (ali tada bez ekonomskih šteta). Jabuka je glavni “domaćin” uzročniku zvjezdaste pjegavosti. Opisi u literaturi navode da druge Malus vrste i rod Chaenomeles također mogu biti zaraženi. Vrlo sličnu biljnu bolest dojavljuju u našim krajevima uzgajivači ruža. Oni redovito u vlažnim sezonama poduzimaju mjere suzbijanja zvjezdaste pjegavosti lišća uzrokovanu vrstom Marssonina rosae.
Prvi simptomi – zvjezdaste pjege
Prvi simptomi se obično pojavljuju sredinom ili krajem lipnja na gornjoj strani lišća. Tada se zamjećuju okrugle ili nepravilne (“zvjezdaste”) pjege sivkastosmeđe boje, promjera 5-10 mm. Lisne pjege se naknadno međusobno spajaju u veća žućkasto-nekrotična područja okružena crvenkastoljubičastim rubnim tkivom. Zaraženi list poprima «šarolik» izgled (npr. slične simptome na lišću višnje uzrokuje kozičavost).
Pažljivim pregledom na dijelovima zvjezdaste pjegavosti moguće je vidjeti mala, tamna, okrugla ili ovalna plodišta uzročnika bolesti (acervuli), koja se također pojavljuju na gornjoj strani zaraženog staničja. U tim se plodištima formiraju dvostanične, izdužene konidije, koje u povoljnim uvjetima uzrokuju sekundarne (epidemijske) infekcije. Kad se zvjezdasta pjegavost raširi na veći dio lista, preostalo tkivo požuti, a tako oboljelo lišće prijevremeno otpada sa stabla.
Početak defolijacije može započeti već dva tjedna nakon prve pojave simptoma. Sredinom kolovoza osjetljive sorte mogu “izgubiti” više od 80 % lišća. Prijevremeni gubitak lišća nepovoljno utječe na dozrijevanje plodova (narušena kvaliteta). Negativno djeluje na diferencijaciju cvjetnih pupova za narednu sezonu. Kao posljedica nastupa naizmjenična ili alternativna rodnost.
Istraživanja na osjetljivoj sorti jabuke fuji uzgajanoj na slabo bujnoj vegetativnoj podlozi M9 u Republici Koreji, dokazala su da prijevremeni gubitak zaraženog lišća uzročnikom zvjezdaste pjegavosti tijekom rujna značajno smanjuje težinu plodova, obojenost i sadržaj škroba. Simptomi na plodovima se rijetko javljaju u obliku tamne pjegavosti, samo pri vrlo jakim zarazama i osjetljivim sortama jabuke. Neke sorte koje uzgajamo u suvremenim nasadima jabuke, jače su otporne na “zvjezdastu pjegavost” i u pravilu nisu zaražene. Npr. granny Smith, pink lady, pinova. Neke od sorata koje su dominantne u europskim plantažnim nasadima jače su osjetljive. Npr. gala, zlatni delišes, fuji. Najjače su napadnute sorte otporne na uzročnika krastavosti (Venturia) koje se preporučuju u modernoj ekološkoj proizvodnji jabuka (npr. topaz, rubinola).
Uzročnik i širenje bolesti
Uzročnik bolesti uspješno prezimljuje na zaraženom otpalom lišću, gdje formira savršen ili spolni stadij (Marssonina coronaria). Zimske askospore se oslobađaju iz apotecija inficiranog lišća kao primaran izvor zaraze tijekom proljetnih kišnih dana. Pojava prvih su askospora je moguća već početkom cvatnje jabuka, a njihova “aktivnost” traje 3-4 tjedna. Naknadno se na prvim lisnim pjegama formiraju brojne ljetne konidije koje epidemijski sekundarno prošire bolest u relativno kratkom razdoblju. Kiša i vjetar šire infektivne askospore i konidije za primarne i sekundarne zaraze u voćnjaku.
Nije točno poznato na koji način je uzročnik ove bolesti unesen u Europu. Budući da su plodovi jabuke rijetko zaraženi, a i oni sa simptomima tamne pjegavosti namijenjeni konzumnoj uporabi ne mogu biti izvor zaraze za voćnjake. Općenito se smatra da voćne sadnice podrijetlom iz područja gdje se zvjezdasta pjegavost razvija predstavljaju osnovi način širenja na veće udaljenosti. U starijim navodima literature uzročnik bolesti Marssonina mali se smatra od manjeg značaja za europski uzgoj jabuke.
No, kako se smjernicama zajedničke europske poljoprivredne politike sve više poticajnih novaca želi usmjeriti ekološkoj proizvodnji, zvjezdasta pjegavost u tom slučaju postaje ekonomski sve značajnija (stoga je za područje EU uvrštena na “Alert Listu”). Zašto?! Novija iskustva potvrđuju da bakarni i sumporni fungicidi koji se koriste u ekološkoj proizvodnji jabuka nisu dovoljno djelotvorni na zvjezdastu pjegavost. U plantažnim nasadima jabuke sa stručnim nadzorom integrirane proizvodnje, gdje se prema najavljenim i zabilježenim oborinama u proljetnom razdoblju koriste organski fungicidi (npr. ditianon, mankozeb, ciprodinil, pirimetanil, difenkonazol, krezoksim-metil, kaptan i dr.) nema pojave zvjezdaste pjegavosti.
Za infekciju lišća i plodova jabuke uzročnikom “zvjezdaste pjegavosti” neophodno je dugotrajnije zadržavanje vlage uz optimalne temperature u rasponu 20° do 25°C. Te vrlo visoku relativnu vlažnost zraka. Novija istraživanja su potvrdila da infekcija pri temperaturi 15°C zahtijeva neprekidno zadržavanje vlage na osjetljivom lisnom tkivu barem 8 sati. 10 do 20 dana nakon zaraze moguće je vidjeti prve neželjene promjene.
Mjere zaštite od bolesti
U manjim voćnjacima uz okućnice (vikendice) svakako je tijekom jeseni preporučljivo skupiti i uništiti spaljivanjem zaraženo lišće. Pravilna rezidba jabuka s “prozračnijom” krošnjom u kojoj se kraće zadržava vlaga pozitivno utječu na manji stupanj zaraze uzročnikom zvjezdaste pjegavosti. Najbolji rezultati u suzbijanju postižu se primjenom organskih fungicida u vrijeme proljetnih primarnih zaraza. Primjerice, strana iskustva su potvrdila visoku djelotvornost fungicida primjenom nakon cvatnje na osnovi djelatnih tvari ditianon (Delan 700 WDG, Tercel DF), difenkonazol ( Score, Difcor EC) i krezoksim-metil (Stroby DF), dok je nešto slabije djelotvornosti kaptan.
U ekološkom uzgoju jabuka bakarni fungicidi nisu dovoljno djelotvorni na zvjezdastu pjegavost, a primjena “alternativnih” pripravaka tijekom ljeta na osnovi biljnih ekstrakta (preslica) i kisele aluminijske glinice (Myco-Sin) s kalijevim-bikarbonatom (Armicarb) daje djelomično dobru zaštitu jabuka od opisane bolesti (može se očekivati defolijacija manja od 20 %). Navedena alternativna sredstva se mogu kupiti bez iskaznice o održivoj uporabi pesticida (“Pro-eco”, Novi Marof).
Značaj bolesti u budućem razdoblju
U narednim sezonama možemo očekivati sve jaču pojavu zvjezdaste pjegavosti lišća u manjim voćnjacima uz okućnice (vikendice). Također travnjačkim nasadima jabuka sa starinskim (autohtonim) sortama, gdje se ne koriste sredstva za zaštitu bilja. U plantažnim nasadima u sustavu integrirane zaštite, gdje se uz stručni nadzor u proljetnom razdoblju koriste organski fungicidi prvenstveno namijenjeni suzbijanju uzročnika krastavosti (Venturia), jaču pojavu i štetnost nove bolesti jabuka ne očekujemo.
