Brašno, voda, sol, malo ulja, i – spretne ruke. Tako nastaje tijesto za štrudle. Dodamo li tim sastojcima jaja, pa svježi sir i vrhnje, dobit ćemo štrukle.

Rijetko se koje jelo tako proširilo i uživa popularnost kao štrukli. Nježnost im iskazuju čak i pjesmom: “Mamica su štrukle pekli“. Očigledna je veza između štrukli i štrudli. Tako njihovo porijeklo treba tražiti u povijesti sličnih jela na bazi punjenog vučenog tijesta. Bez obzira na moguće veze, štrukli kakve poznajemo jedinstveni su i njihova receptura nastala je u skromnim seljačkim domovima šire okolice Zagreba. Kravica je davala mlijeko za sir i vrhnje, a koke su davale jaja. Toga je bar uvijek bilo, a vrijedne domaćice usavršile su umijeće izrade tijesta. Tijesto nam danas izgleda tako zahtjevno i složeno, a nekoć je bilo uobičajena kućna radinost, tradicija koja se prenosi s naraštaja na naraštaj. Sočni, meki i ukusni, štrukli status gastronomske ikone zahvaljuju i svojoj svestranosti – od slanog do slatkog, od predjela do deserta.

Tradicionalna jela kao što su štrukli i štrudle najbolje je upoznati baš tamo odakle dolaze, bez posrednika, kad ih pripremaju i predstavljaju sami domaćini. Po već uhodanom običaju svakoga listopada, ugodno druženje uz domaća jela i autohtone proizvode najbolja je pozivnica za subotnji izlet u Mariju Goricu. Posjetitelji će imati priliku kušati brojne lokalne verzije ovih jednostavnih domaćih jela, ali i naučiti nešto više o njihovoj pripremi. Rana jesen u znaku je kestena pa se i šumski plodovi priključuju sezonskoj gastronomskoj ponudi. Ovo ukusno cjelodnevno događanje obogatit će niz izlagača koji će predstaviti izvorne proizvode marijagoričkoga kraja.   

13. Štruklijada, štrudlijada i kestenijada u Mariji Gorici ove godine održava se 22. listopada. Iza organizacije ove sve posjećenije manifestacije stoje Općina Marija Gorica, Udruga Marijagorička zipka i Turistička zajednica Savsko-sutlanska dolina i brigi. Osim prezentacije lokalne kulinarske baštine, cilj je pokazati turistički potencijal slikovitog i mirnog kutka na sjeverozapadu Zagrebačke županije. Uz to, povratak tradiciji i lokalnim vrijednostima promiče i ono što nikad nije bilo aktualnije i potrebnije – održiv, zdrav život u skladu s prirodom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠtete od ljetnih suša u proizvodnji kukuruza i soje (2)
Sljedeći članakBesplatne radionice suhozidne gradnje i akcija obnove mrgara u Baški
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.