Na Martinje, 11.11.1992. legendarni trojac u sastavu Željko Suhadolnik – Suhi, Mladen Horić – Muha i Marko Čolić zajedničkim su snagama pokrenuli reviju Svijet u čaši. Časopis je to koji je uvelike usmjerio i oblikovao eno-gastro scenu Hrvatske. To su potvrdili brojni vinski velikani okupljeni na obilježavanju 30 godina ove slavne tiskovine.

U ponedjeljak, 19. prosinca 2022. u zagrebačkom diWine Baru održana je konferencija za medije i svojevrsna mala proslava povodom tridesetog rođendana Svijeta u čaši. Njoj su nazočili brojni predstavnici eno-gastro i lifestyle medija, ali i vinske veličine koje su zadužile hrvatsko vinarstvo.

Tako su se među prisutnim gostima našli vinari Vlado Krauthaker, Velimir Korak, Tomislav Tomac, Marino Markežić iz vinarije Kabola, Ivica Perak, te enolog podruma Belje Marijan Knežević.

Naša djela govore umjesto nas. Tisuće i tisuće tekstova, reportaža, članaka i intervjua, kao i izbori za vinara i kuhara godine zabilježeni su u Svijetu u čaši, 25 godina u tiskanom izdanju, a zatim u online izdanju kroz moj blog, obratio se prisutnima vidno emotivan Željko Suhadolnik. Izrazio je žaljenje što kolega Mladen Horić zbog bolesti nije mogao biti prisutan. Prisjetio se prijatelja-vinara koji više nisu s nama.

Kao mladi enolog, kada sam tek počeo raditi u Belju, sa nestrpljenjem sam iščekivao svaki novi broj Svijeta u čaši. To je tada bio jedini način na koji smo mogli pratiti trendove. Za mene je revija uistinu bila od velikog značaja. Smatram da je odraz svega onoga što se događalo na eno-gastro sceni Hrvatske u posljednjih trideset godina, rekao je Marijan Knežević.

Kutjevačka legenda Vlado Krauthaker izjavio je kako je revija, u vrijeme kada je na hrvatskom tržištu veliki problem bila kvaliteta vina, uvelike pomogla etabliranju hrvatskih vina na domaćoj i inozemnoj sceni. Vinari Marino Markežić iz vinarije Kabola, te Tomislav Tomac, prvi proizvođači jantarnih vina u Hrvatskoj, kazali su kako je Svijet u čaši uvelike oblikovao njihov vinski put.

Danas sigurno ne bi bili ovdje gdje jesu da nije bilo velikog vinskog pera, Željka Suhadolnika. Također i njegovog enormnog vinskog znanja i autoriteta pretočenog u brojne tekstove o vinu. Sa navedenim su se složili i Ivan Perak i Velimir Jagunić. Oni također tvrde da ih je revija Svijet u čaši oblikovala i kao vinare i kao osobe. Izrazili su želju da revija nastavi izlaziti u digitalnom formatu. To je potvrdila i organizatorica medijska konferencije i vlasnica diWine Bara Irena Lučić. Izjavila je kako će od iduće godine tekstovi Željka Suhadolnika biti dostupni i na diWine Portalu.

Svijetu u čaši želimo još puno godina izlaženja i sjajnih tekstova. Takve smo i navikli čitati od „vinske institucije“ Željka Suhadolnika. Hrvatskoj vinskoj sceni želimo još puno dobrih vina i vinara. Živjeli!

Tekst: Irena Lučić, diWine Portal

Foto: Marko Čolić

Prethodni članakJe li moguć uzgoj krumpira u vrućim i suhim sezonama?
Sljedeći članakFestival zelenog zlata u srcu Istre
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.