Predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatska poljoprivredne komore održali su sastanak s Ministarstvom poljoprivrede. Na njemu se razgovaralo o predstojećoj proljetnoj sjetvi koja bi mogla biti jedna od najskupljih u povijesti Hrvatske. Prve procjene ratara već sada govore da će proljetna sjetva zbog rasta cijena svih ulaznih troškova, biti od 3000 do čak 6000 kuna veća (ovisno o kojoj se kulturi radi) nego što je to bilo prošle godine.
Zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno je pronaći rješenja kako bi se ova izuzetna teška situacija smirila. U suprotnom, poljoprivrednici će odustajati od sjetve ili će ju obavljati u uvjetima smanjivanja troškova. To će se u konačnici odraziti na prinose i razinu proizvodnju.
-Drastični skokovi cijena plina uzrokovali su obustavljanje ili smanjenje proizvodnje mineralnih gnojiva u razdoblju od rujna do studenog 2021. godine. To će rezultirati dodatnim poskupljenjima i limitiranim količinama svih mineralnih gnojiva za proljetnu sezonu prihrane i sjetve. Također, postoji problem i kod nabave sjemena. Dobavljači su počeli dizati cijene za duplo. Poskupljenje će otežati i značajno smanjiti količine mineralnih gnojiva tijekom proljetne sjetve. Bez uporabe mineralnih gnojiva u sektora smanjit će se prinosi. Poskupljenjem mineralnih gnojiva pogođeni su i ratari i stočari. Procjena ratara je da će proljetna sjetva biti od 3000 do čak 6000 kuna skuplja po hektaru, izjavio je na sastanku predsjednik Odbora za ratarstvo Antun Vrakić.
Iz HPK napominju kako im je ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala kako trenutna kriza nadilazi okvire Ministarstva poljoprivrede, ali da će u narednih sedam dana pokušati naći rješenja koja će ublažiti ovu situaciju te će prijedloge poslati u HPK na razmatranje.
–Obećano nam je da će financijska služba nastojati naći sredstva u proračunu koja bi mogla ublažiti situaciju. Također, pregovarati će se o kreditnim linijama koje bi mogle osigurati nabavu materijala za proljetnu sjetvu. Proizvođače brine rast cijena plavog dizela. Tražili smo da se zamrzne cijena tijekom najintenzivnijih proljetnih radova. Sve kako ne bi dodatno i s te strane imali povećanje troškova, ističu u HPK.
Kada je riječ o ulaganjima u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja Odbor za ratarstvo HPK i Odbor za zakonodavstvo HPK predlažu kako mora postojati ekonomska opravdanost svake investicije (koju će kontrolirati Savjetodavna služba), popis onih koji već imaju silose, te koja je veličina silosa (omjer silosa i omjer proizvodnje te veličina zemlje). Potrebno je uvesti ograničenje investicije (po ha, prinosu). Odnosno veličina silosa bi trebala biti u omjeru količine zemlje koja se koristi za samu proizvodnju. Također, potrebno je izvršiti reviziju/monitoring postojećeg stanja (obnova postojećih silosa).
-Ne smijemo dozvoliti da se skladišti inozemna uvozna roba i da se trguje s njom. Cilj bi trebao biti da roba koja se skladišti, nakon prerade završi na hrvatskim policama. A ne na drugim tržištima. Odbori smatraju kako bi dodatno trebalo bodovati one poslovne planove/projektne prijedloge koji u svom planu imaju uključene obnovljive izvore energije. Npr. sušare koje će se pokretati na poljoprivredni pelet, zaključak je sa sastanka u Ministarstvu poljoprivrede.
